Kronika

1832.
Najranija preteča današnje Narodne knjižnice je Kasino – Čitaonica čitaoničkog društva koje su utemeljili časnici 1832. godine, a čije djelovanje nastavljaju brojne čitaonice i knjižnice osnovane tijekom 19. i 20. stoljeća u Bjelovaru.
1832.
Najranija preteča današnje Narodne knjižnice je Kasino – Čitaonica čitaoničkog društva koje su utemeljili časnici 1832. godine, a čije djelovanje nastavljaju brojne čitaonice i knjižnice osnovane tijekom 19. i 20. stoljeća u Bjelovaru.
1872.
Nakon ukidanja Vojne krajine, Kasino i službeno dobiva naziv Čitaonica te se vrata Kasina otvaraju i drugima koji zahtijevaju knjigu na hrvatskom jeziku. Tada Knjižnica nabavlja uglavnom djela hrvatskih pisaca u izdanju Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima.
1888.
Posebno važna osoba za Čitaonicu bio je Josip Hohnjec, akademski slikar i gimnazijski profesor, koji je obnašao dužnost tajnika društva i knjižničara. Car i kralj Franjo Josipa I. posjećuje Čitaonicu 12. rujna 1888. godine.

Foto: Stan pukovnika Križevačke pukovnije oko 1905. godine - današnja zgrada Narodne knjižnice "Petar Preradović" Bjelovar
1906.
Kao i ostala hrvatska društva, Čitaonica 1906. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. U prvi plan se stavlja obrazovna funkcija čitaonice, potpomaganje razvoja hrvatske književnosti, poučavanje puka, a zabavna i nekada dominantna funkcija knjižnice odlazi u drugi plan.
1918.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, rad Hrvatske čitaonice bilježi stagnaciju, a poslijeratno razdoblje je zahtijevalo ponajprije obnovu zgrade, a potom i fonda. U tom je periodu glavna zadaća Hrvatske čitaonice i dalje obrazovna pa su izrazito popularna pučka predavanja koja su održavali studenti, profesori i drugi intelektualci.
1930.
Hrvatska čitaonica je 1930. godine pod pritiskom Ministarstva prosvjete iz Beograda morala izbaciti pridjev „Hrvatska“ iz naziva te postaje Narodnom čitaonicom. Ovo je bilo doba gospodarske krize, što se odrazilo i na sam rad Čitaonice.
1935.
Čitaonici je ponovno vraćen naziv Hrvatska čitaonica čija je glavna uloga i dalje bila promicanje hrvatske knjige i hrvatskih autora. U popisima članova knjižnice nakon Prvog svjetskog rata prvi puta se pojavljuju i žene.
1945.
Donesena je odluka o pripajanju Hrvatske čitaonice Domu kulture. Knjižnica je poslije II. svjetskog rata uvodila nove odjele i službe u skladu s razvitkom javnog knjižničarstva u Hrvatskoj.
1950.
Osnovana Gradska knjižnica i čitaonica Bjelovar koja ponovno započinje samostalnu djelatnost i vraća se u svoju matičnu zgradu.

Foto: Prve zaposlenice Gradske knjižnice i čitaonice Zlata Veček, Marija Žagar i Marija Bašić su 1959. godine napravile reviziju, ostručile knjige po UDK i stavile ih u slobodan pristup na police
1956.
Osmišljen sustav pokretnih, područnih i sindikalnih knjižnica. Organiziraju se pokretne knjižnice u Gudovcu i Predavcu (1956.), Markovcu i Malom Trojstvu (1958.) te Cigleni i Klokočevcu (1960.).
1963.
Bjelovarska Gradska knjižnica ima sedam područnih knjižnica s knjižnim fondom od 2.240 knjiga.

Foto: Čitaonica 1960-ih godina
1965.
S radom započinje ‘Audio-vizuelni’ odjel koji prikuplja građu na novim medijima.
1966.
Fond obnovljen u vrijednosti “od milion i 400 hiljada dinara”.

Foto: Posudbeni odjel 1970-ih godina
1970.
Djelatnost Narodne knjižnice “Petar Preradović” odvijala se na četiri odjela: Odjelu za odrasle, Pionirskom odjelu, Odjelu dijateke i diskoteke te Odjelu periodike i priručnika.
1974.
Ustrojen Studijski odjel.
1975.
Počela izgradnja Zavičajne zbirke.

Foto: Zavičajna zbirka Studijskog odjela 1970-ih godina
1979.
Sa radom je započela igraonica za djecu, vodila ju je Milka Manojlović, nastavnica razredne nastave.
1980.
Igraonica je organizirana u pet gradskih mjesnih zajednica i brojnim okolnim selima. S radom počinje i igroteka, a omogućavala je djeci posudbu igračaka jednom tjedno.
1989.
Knjižnica je u Domu umirovljenika i boraca otvorila knjižnični stacionar.
1990.
Nabavljena prva računala čime započinje informatizacija i automatizacija poslovanja.
1991.
Knjižnica tijekom rata nije prekidala s radom, iako je rad bio usporen i otežan, što se najviše odrazilo u nabavi knjiga i ostale građe.
1999.
Na Posudbenom odjelu za odrasle napravljeno prvo zaduženje pomoću računala.
2001.
U lipnju 2001.godine, nakon tri godine renoviranja, svečano je otvoren novouređeni prostor u nekadašnjoj kući krajiškog časnika s kraja 18. i početka 19 stoljeća. Ova zapuštena zgrada u središtu grada pretvorena je u moderni knjižnični prostor ugodan za rad, učenje i provođenje slobodnog vremena te dobivanje raznolikih informacija. Uz dotadašnje sadržaje posudbe građe, korištenja studijske čitaonice, igraonice za predškolce i bibliobusa, Knjižnica je u obliku novih usluga počela nuditi više internetskih mjesta, internetski kiosk, odvojenu čitaonicu dnevnog i tjednog tiska s ljetnim paviljonom za odmor i čitanje, dok je na Dječjem odjelu proširen prostor za predškolce, za računalnu igraonicu i javne priredbe. Također je riješeno pitanje smještaja Službe nabave i obrade građe i Matične službe.
2004.
Županijska matična služba pokrenula dodjelu nagrada najčitateljima.
2008.
Na Studijskom odjelu pokrenut projekt "U knjižnici do diplome".
2014.
Dječji odjel obilježio 50 godina kontinuiranih odlazaka knjižničara na Pedijatriju.

Foto: Svečanost povodom 50. godina odlazaka na Pedijatriju
2017.
Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar je u suradnji s Udrugom slijepih Bjelovar osnovala Čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe „Homer“.
2018.
U rujnu 2018. godine održana je četvrta po redu, no prva s govornicima uživo, TEDxNKPPBjelovar konferencija. Knjižnica je 2017. godine prvi puta dobila licencu za održavanje TEDx-a u Bjelovaru.

1832.

Najranija preteča današnje Narodne knjižnice je Kasino – Čitaonica čitaoničkog društva koje su utemeljili časnici 1832.g., a čije djelovanje nastavljaju brojne čitaonice i knjižnice osnovane tijekom 19. i 20. stoljeća u Bjelovaru.

1872.

Nakon ukidanja Vojne krajine, Kasino i službeno dobiva naziv Čitaonica te se vrata Kasina otvaraju i drugima koji zahtijevaju knjigu na hrvatskom jeziku. Tada Knjižnica nabavlja uglavnom djela hrvatskih pisaca u izdanju Matice hrvatske i Društva sv. Jeronima.

1888. 

Posebno važna osoba za Čitaonicu bio je Josip Hohnjec, akademski slikar i gimnazijski profesor koji je obnašao dužnost tajnika društva i knjižničara. Car i kralj Franjo Josipa I. posjećuje Čitaonicu 12. rujna 1888.  godine.

Stan pukovnika Križevačke pukovnije oko 1905. godine - današnja zgrada Narodne knjižnice "Petar Preradović" Bjelovar

1906.

Kao i ostala hrvatska društva, Čitaonica 1906. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. U prvi plan se stavlja obrazovna funkcija čitaonice, potpomaganje razvoja hrvatske književnosti, poučavanje puka, a zabavna, nekada dominantna funkcija knjižnice, odlazi u drugi plan.

1918.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, rad Hrvatske čitaonice bilježi stagnaciju, a poslijeratno razdoblje je zahtijevalo ponajprije obnovu zgrade, a potom i fonda. U tom je periodu glavna zadaća Hrvatske čitaonice i dalje obrazovna pa su izrazito popularna pučka predavanja koja su održavali studenti, profesori i drugi intelektualci.

1930.

Hrvatska čitaonica je 1930.  pod pritiskom Ministarstva prosvjete iz Beograda morala izbaciti pridjev „Hrvatska“ iz naziva te postaje Narodnom čitaonicom. Ovo je bilo doba gospodarske krize, što se odrazilo i na sam rad Čitaonice. 

1935.

Čitaonici je ponovno vraćen naziv Hrvatska čitaonica čija je glavna uloga i dalje bila promicanje hrvatske knjige i hrvatskih autora. U popisima članova knjižnice nakon Prvog svjetskog rata prvi puta se pojavljuju i žene.

1945.

Donesena je odluka o pripajanju Hrvatske čitaonice Domu kulture. Knjižnica je poslije II. svjetskog rata uvodila nove odjele i službe u skladu s razvitkom javnog knjižničarstva u Hrvatskoj.

1950.

Osnovana Gradska knjižnica i čitaonica Bjelovar koja ponovno započinje samostalnu djelatnost i vraća se u svoju matičnu zgradu.

Prve zaposlenice Gradske knjižnice i čitaonice Zlata Veček, Marija Žagar i Marija Bašić su 1959. godine napravile reviziju, ostručile knjige po UDK i stavile ih u slobodan pristup na police

1956.

Osmišljen sustav pokretnih, područnih i sindikalnih knjižnica. Organiziraju se pokretne knjižnice u Gudovcu i Predavcu (1956.), Markovcu i Malom Trojstvu (1958.) te Cigleni i Klokočevcu (1960.).

1963.

Bjelovarska Gradska knjižnica ima sedam područnih knjižnica s knjižnim fondom od 2.240 knjiga.

Čitaonica 1960-ih godina

1965.

S radom započinje ‘Audio-vizuelni’ odjel koji prikuplja građu na novim medijima.

1966.

Fond obnovljen u vrijednosti “od milion i 400 hiljada dinara”.

Posudbeni odjel 1970-ih godina

1970.

Djelatnost Narodne knjižnice “Petar Preradović”; odvijala se na četiri odjela: Odjelu za odrasle, Pionirskom odjelu, Odjelu dijateke i diskoteke te Odjelu periodike i priručnika.

1974.

Ustrojen Studijski odjel.

1975.

Počela izgradnja Zavičajne zbirke.

Zavičajna zbirka Studijskog odjela 1970-ih godina

1979.

Sa radom je započela igraonica za djecu, vodila ju je Milka Manojlović, nastavnica razredne nastave.

1980.

Igraonica je organizirana u pet gradskih mjesnih zajednica i brojnim okolnim selima. S radom počinje i igroteka, a omogućavala je djeci posudbu igračaka jednom tjedno.

1989.

Knjižnica je u Domu umirovljenika i boraca otvorila knjižnični stacionar.

1990.

Nabavljena prva računala čime započinje informatizacija i automatizacija poslovanja.

1991.

Knjižnica tijekom rata nije prekidala s radom, iako je rad bio usporen i otežan, što se najviše odrazilo u nabavi knjiga i ostale građe.

1999.

Na Posudbenom odjelu za odrasle napravljeno prvo zaduženje pomoću računala.

2001.

U lipnju 2001.g., nakon tri godine renoviranja, svečano je otvoren novouređeni prostor u nekadašnjoj kući krajiškog časnika s kraja 18. i početka 19 stoljeća. Ova zapuštena zgrada u središtu grada pretvorena je u moderni knjižnični prostor ugodan za rad, učenje i provođenje slobodnog vremena te dobivanje raznolikih informacija. Uz dotadašnje sadržaje posudbe građe, korištenja studijske čitaonice, igraonice za predškolce i bibliobusa, Knjižnica je u obliku novih usluga počela nuditi više internetskih mjesta, internetski kiosk, odvojenu čitaonicu dnevnog i tjednog tiska s ljetnim paviljonom za odmor i čitanje, dok je na Dječjem odjelu proširen prostor za predškolce, za računalnu igraonicu i javne priredbe. Također je riješeno pitanje smještaja Službe nabave i obrade građe i Matične službe.

2004.

Županijska matična služba pokrenula dodjelu nagrada najčitateljima.

2008.

Na Studijskom odjelu pokrenut projekt “U knjižnici do diplome”, a osmislile su ga knjižničarke Štefanija Bujger i Tina Gatalica.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
  Preskoči na sadržaj