PLANET PROTIV PLASTIKE
Povodom Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, razgovarali smo s dr. sc. Damirom Orosom tehnologom zaposlenim na kompostani u Bjelovaru.
Kako biste nam bolje približili rad kompostane u Bjelovaru, možete li opisati vaše svakodnevne
aktivnosti kao tehnologa na ovom važnom projektu?
Damir Oros: Moj radni dan započinje pregledom stanja opreme i postrojenja, osiguravajući da su sve funkcionalne
i spremne za rad. Zatim koordiniram aktivnostima radnika, raspoređujući zadatke i pružajući smjernice kako bi se osigurala učinkovita obrada biootpada, optimalan proces kompostiranja, sazrijevanje i prosijavanje zrelog komposta. U suradnji sa radnicima, rješavam eventualne probleme ili izazove koji se mogu pojaviti. Moj zadatak je osigurati kontinuirani rad kompostane u Dolinama, u skladu sa zakonskim propisima i pravilnicima. Tijekom dana nadzirem proces kompostiranja, provjeravajući uvjete za optimalnu aerobnu razgradnju, uključujući temperature, vlažnost i kvalitetu materijala. Kompostiranje započinje formiranjem kompostnih hrpa od usitnjenog, izmiješanog i pripremljenog materijala. Intenzivni proces razgradnje biorazgradivog otpada dovodi do porasta temperature unutar hrpa do 73°C, a zatim se nastavlja u mezofilnim uvjetima. Hrpe se redovito preokreću kako bi se održala aeracija, uz praćenje temperature, vlažnosti i pH vrijednosti. Kroz sve ove aktivnosti, cilj nam je osigurati kontinuirani rad kompostane i proizvodnju visokokvalitetnog komposta, pridonoseći tako održivom gospodarenju biootpadom na području grada Bjelovara i okolnih općina.
Proces biološke obrade odvojeno-sakupljenog biootpada na kompostani predstavlja ključni korak u održivom gospodarenju otpadom. Možete li nam detaljnije objasniti kako taj proces funkcionira i koje su njegove ključne komponente?
Damir Oros: Naša kompostana se oslanja na prirodnu razgradnju organskog biljnog materijala uz pomoć mikroorganizama kao osnovu za obradu biootpada. Prvo, po dolasku na kompostanu, biorazgradivi materijal prolazi kroz proces uklanjanja nečistoća kako bi se osigurala čistoća. Zatim se materijal usitnjava pomoću sjeckalice, u našem slučaju radnog stroja Shredder. Kompostne hrpe se formiraju od prikupljenog materijala i služe kao osnova za početak kompostiranja.
Posebna pažnja posvećuje se kuhinjskom biootpadu, koji se tretira efektivnim mikroorganizmima radi ubrzanja procesa kompostiranja i smanjenja neugodnih mirisa. Redovito okretanje i miješanje kompostnih hrpa su bitni kako bi se osigurala dobra aeracija i visoka aktivnost mikroorganizama, sprječavajući tako stvaranje anaerobnih uvjeta koji mogu dovesti do neugodnih mirisa ili sporijeg procesa razgradnje.
Nakon što se proces kompostiranja dovrši i dobije se zreli kompost, provjerava se njegova kvaliteta. To uključuje analizu sadržaja hranjivih tvari, prisutnost patogenih mikroorganizama i nečistoća te drugih parametara kako bi se osiguralo da je kompost prve klase i spreman za uporabu.
Kroz ovaj proces, sakupljeni biootpad pretvara se u vrijedan kompost koji služi kao organsko gnojivo za tlo ili supstrat za uzgoj biljaka, pridonoseći održivom ciklusu hranjivih tvari u prirodi. Proces biološke obrade odvojeno-sakupljenog biootpada ključan je za održivo gospodarenje otpadom.
Projekt izgradnje i opremanja postrojenja za biološku obradu biootpada u Bjelovaru predstavlja značajnu investiciju u održivost lokalne zajednice. Koji su glavni ciljevi i prednosti ovog projekta iz vaše perspektive?
Damir Oros: Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu biootpada u Bjelovaru predstavlja značajan korak u unaprjeđenju održivog gospodarenja otpadom. Glavni ciljevi ovog projekta uključuju smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, smanjenje troškova zbrinjavanja otpada, promicanje održivosti i svijesti o važnosti očuvanja okoliša, smanjenje emisija stakleničkih plinova te stvaranje visokokvalitetnog komposta koji može služiti kao prirodno gnojivo za poljoprivredna zemljišta u ekološkoj poljoprivredi.
Prednost ovog projekta prvenstveno leži u smanjenju količine otpada koja se odlaže na odlagalište u Dolinama, čime se smanjuje negativni utjecaj na okoliš, poput onečišćenja tla, vode i zraka. Također, proizvodnja komposta smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima i kemijskim pesticidima u poljoprivredi, što doprinosi zdravlju tla i biljaka. Ukratko, ovaj projekt ima za cilj unaprijediti kvalitetu života građana Bjelovara i okolnih općina kroz održivo gospodarenje otpadom i promicanje ekoloških vrijednosti.
Integracija kompostane u širi sustav gospodarenja otpadom ima ključnu ulogu u efikasnom upravljanju otpadom na području Bjelovara i okolnih općina. Kako se kompostana povezuje s ostatkom sustava i na koji način doprinosi poboljšanju održivosti?
Damir Oros: Kompostana u Bjelovaru predstavlja važnu kariku u širem sustavu gospodarenja otpadom, koji uključuje prikupljanje, obradu i zbrinjavanje biootpada na održiv način. Integracija kompostane u ovaj sustav omogućuje pretvaranje organskog biorazgradivog u visokokvalitetni kompost koji se koristi kao organsko gnojivo u poljoprivredi ili za poboljšanje kvalitete tla za lokalne OPG-ove.
Kompostana surađuje s gradskim vlastima, školama, vrtićima, bolnicom, privatnim tvrtkama i građanima kako bi osigurala dovoljne količine biootpada za obradu. Obradom biootpada u kompost, smanjuje se otpad koji bi završavio na odlagalištu, čime se reduciraju emisije stakleničkih plinova i negativni utjecaji na okoliš.
Proizvodnja visokokvalitetnog komposta u kompostani koristi se kao prirodno gnojivo za poljoprivredu i vrtlarstvo, doprinoseći održivom ciklusu hranjivih tvari u prirodi. Kroz edukaciju i promociju održivog gospodarenja otpadom, kompostana podiže svijest građana o važnosti razdvajanja.
Može se utvrditi da kompostana igra ključnu ulogu u poboljšanju održivosti i promicanju ekološki prihvatljivih praksi gospodarenja otpadom na području grada Bjelovara i okolnih općina (Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac).
Postizanje europskih standarda u gospodarenju otpadom postavlja važan temelj za zaštitu okoliša i očuvanje resursa. U kojoj su mjeri ispunjeni standardi u našoj zajednici?
Damir Oros: Smatram da je nužno uskladiti naše prakse gospodarenja otpadom s europskim standardima kako bismo očuvali okoliš za buduće generacije. Implementacija najboljih praksi i tehnologija u obradi otpada, uz istovremeno educiranje građana o važnosti razdvajanja otpada, ključni su elementi sustava gospodarenja otpadom. Međutim, za takav napredak potrebno je znatno ulaganje u infrastrukturu.
Komunalac d.o.o. Bjelovar je uspješno implementirao program odvojenog prikupljanja otpada, uključujući biootpad, papir, plastiku, staklo i metal, kroz reciklažna dvorišta i kompostanu, čime je smanjena količina otpada koji završava na odlagalištu u Dolinama. Bitno je spomenuti da se u ovoj godini očekuje puštanje u rad postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada Grada Bjelovara, Sortirnice.
Kroz suradnju s lokalnim vlastima, civilnim sektorom, tvrtkama i građanima, radi se na podizanju svijest o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. Iako još postoje mnogi izazovi koje treba riješiti, vjerujem da smo na dobrom putu prema postizanju osnovnih europskih standarda u gospodarenju otpadom.
Suvremeni pristupi gospodarenju otpadom donose brojne prednosti za okoliš i lokalnu zajednicu. Omogućuje li rad kompostane smanjenje ekološkog otiska i poboljšanje kvalitete života građana Bjelovara?
Damir Oros: Svakako, ali još uvijek je rano za čvrste dokaze jer je kompostana počela s radom tek u siječnju ove godine. Do sada smo prikupili preko 500 tona biorazgradivog materijala koji bi većim dijelom završio na odlagalištu, dok bi se dio vjerojatno spalio, a odnosi se na granje.
Rad kompostane sigurno pridonosi smanjenju ekološkog otiska i poboljšanju kvalitete života građana Bjelovara na nekoliko načina. Prvo, kompostiranje biootpada umjesto njegova odlaganja na odlagališta smanjuje emisije stakleničkih plinova, što pozitivno utječe na okoliš i doprinosi smanjenju globalnog zagrijavanja. Drugo, korištenje komposta umjesto konvencionalnih gnojiva smanjuje potrebu za proizvodnjom umjetnih gnojiva, čime se smanjuju emisije stakleničkih plinova povezane s proizvodnjom i transportom tih gnojiva. Treće, smanjenje količine otpada na odlagalištima produžuje njihov životni vijek i smanjuje negativne utjecaje na okoliš, kao što je onečišćenje tla, vode i zraka. Edukacija građana o važnosti kompostiranja dodatno doprinosi promjeni ponašanja prema otpadu i očuvanju okoliša. Dakle, rad kompostane ima pozitivan utjecaj na smanjenje ekološkog otiska i poboljšanje kvalitete života građana Bjelovara.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova ključno je za borbu protiv klimatskih promjena, a kompostana ima značajan potencijal u tom pogledu. Možete li nam objasniti kako kompostana doprinosi smanjenju emisija i promicanju održivosti?
Damir Oros: Obradom biootpada u kompostani smanjujemo količinu otpada koja završava na odlagalištima, čime se sprječava anaerobna razgradnja otpada i emisija metana, koji je jedan od najznačajnijih stakleničkih plinova. Proces kompostiranja pretvara organski otpad u stabilni kompost, što smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima i kemijskim pesticidima u poljoprivredi, a time i upotrebu fosilnih goriva te emisije CO2 iz proizvodnje i distribucije tih proizvoda.
Kroz edukaciju građana o važnosti kompostiranja i održivog gospodarenja otpadom, kompostana potiče smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima i promovira kružnu ekonomiju, što doprinosi globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje postaje sve važnije u kontekstu rastuće svjesnosti o klimatskim promjenama i potrebi za akcijom. Kako vi promatrate značaj ovog dana?
Damir Oros: Obilježavanje Dana planeta Zemlje postaje sve važnije s porastom svijesti o klimatskim promjenama. Dan planeta Zemlje predstavlja važan podsjetnik na važnost očuvanja našeg planeta i potrebu za održivim pristupom životu i trošenju resursa. Obilježavanje ovog dana potiče nas na razmišljanje o načinima na koje možemo doprinijeti zaštiti okoliša.
Ovaj dan ističe važnost očuvanja biološke raznolikosti, smanjenja onečišćenja zraka, vode i tla te promicanja obnovljivih izvora energije i održivih praksi gospodarenja otpadom. Kroz različite aktivnosti, poput sadnje stabala, čišćenja okoliša ili edukacijskih događaja, možemo simbolično doprinijeti boljoj budućnosti naše planete.
Dan planeta Zemlje ove se godine obilježava pod motom “Planet protiv plastike”. Planirate li možda u budućnosti organizirati edukacije i radionice za građane o odvajanju otpada ili zero waste načinu života?
Damir Oros: Ovogodišnje obilježavanje Dana planeta Zemlje s motom “Planet protiv plastike” naglašava važnost smanjenja negativnog utjecaja plastike na okoliš. U skladu s tim, na Dan planete Zemlje Komunalac d.o.o. Bjelovar organizira edukacije o odvajanju otpada prema vrstama kako bi potaknuo recikliranje i smanjio uporabu plastike. Ove edukacije će se održati u dvije osnovne škole. Nisam upoznat s pojedinostima edukacije, ali pristao sam na aktivno sudjelovanje.
Cilj ovih edukacija je promicanje svijesti o važnosti zaštite okoliša i poticanje učenika na odgovorno ponašanje u vezi s otpadom. Kroz radionice učenici će dobiti praktične savjete o odvajanju otpada, recikliranju, kompostiranju i ponovnoj uporabi materijala. Nadamo se uspješnoj provedbi ovih aktivnosti i njihovom širenju u budućnosti.
Za kraj vas molim preporuku knjige ili knjiga o ovoj temi koje bi bile zanimljive široj skupini čitatelja.
Damir Oros: Preporučio bih knjigu “Ekološki otisak” autora Dražena Šimleše. Šimleša donosi relevantne informacije kroz analitičko-istraživački pristup, daje korisne savjete za smanjenje ekološkog otiska, čineći je zanimljivom publici koja želi saznati više o održivom načinu života.
Razgovor vodila: Neda Adamović
