07.travanja 2024. I Svjetski dan zdravlja

Objavljeno:
07.travanja 2024. I Svjetski dan zdravlja

ZDRAVLJE U FOKUSU

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, razgovarali smo s dr. Vedranom Šćuricom, zaposlenim u Zavodu za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije. Kroz razgovor smo se dotakli ključnih tema vezanih uz ulogu javnog zdravstva, pristupa zdravstvenim uslugama, promicanje zdravlja te potrebu za aktivnim sudjelovanjem građana u brizi o vlastitom zdravlju. Dr. Šćuric je podijelio svoje stručno mišljenje i analizu trenutnog stanja u županiji te naveo mogućnosti za unaprjeđenje zdravstvene skrbi kako bi se osiguralo pravo svakoga na zdravlje. Na kraju intervjua donosimo popis nekoliko inspirativnih knjiga prema preporuci dr. Šćurica.

Javno zdravstvo igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja zajednice. Možete li nam objasniti koja je uloga specijalista javnozdravstvene medicine u vašoj službi, posebice u kontekstu preventivnih mjera i promicanja zdravlja?

Vedran Šćuric: Uloga specijalista javnozdravstvene medicine u Službi za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo se ugrubo može podijeliti na dva dijela: organizacija zdravstvene zaštite kao jedan dio te prevencija bolesti i promocija zdravlja kao drugi dio. Detaljniji opis poslova specijaliste javnog zdravstva bio bi: skupljanje i obrada javnozdravstvenih podataka, ocjena zdravstvenog stanja populacije, unaprjeđenje zdravlja populacije, sprječavanje bolesti u populaciji, strateško rukovođenje i suradnja s drugim sektorima na razvoju zdravlja, procjena kvalitete i organizacija sustava zdravstva te razvoj i implementacija zdravstvene politike i strategije.

U kontekstu preventivnih mjera i promicanja zdravlja, tim za javno zdravstvo djeluje na dvije strane: na sveopću populaciju i na političke aktere. Naš tim za javno zdravstvo izlazi u javnost putem radijskih emisija, intervjua, izjava za medije, sudjeluje u obilježavanju dana i događaja kojima je za cilj podizanje svijesti građana županije o određenim bolestima, zdravstvenim problemima i prijetnjama te kako ih spriječiti ili izbjeći. Služba za javno zdravstvo pruža stručnu podršku Savjetu za zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije u implementaciji onih programa i politika koje sprječavaju pojavu bolesti, smanjuju opterećenje populacije određenom bolesti (tzv. burden of disease) te olakšavaju ljudima prihvat i razvoj zdravih navika te vođenje zdravog života.

Sveobuhvatan pristup zdravstvenoj zaštiti zahtijeva osiguranje pristupa zdravstvenim uslugama za sve građane, bez obzira na socijalno-ekonomske faktore i druge prepreke. Kako biste ocijenili trenutno stanje pristupa zdravstvenim uslugama u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, te koje su ključne inicijative za osiguranje prava svih građana na zdravlje?

Vedran Šćuric: Pozabavimo se za početak osnovnim terminima i značenjima. Sveobuhvatnost, dostupnost i pristupačnost su važne vrijednosti na kojima počiva zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite znači da cjelokupno stanovništvo treba biti pokriveno zdravstvenom zaštitom. Dostupnost podrazumijeva mrežu zdravstvenih ustanova koje svojim brojem i teritorijalnim rasporedom omogućuju stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite. Pristupačnost označava da je zdravstveni sustav financijski, transportno, arhitektonski, vremenski i kulturološki „dostupan“ stanovnicama. Primarna zdravstvena zaštita je razina prvog kontakta pacijenta sa zdravstvenim sustavom i osim već navedenih vrijednosti, temelji se i na cjelovitom pristupu. Ona obuhvaća djelatnost obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, hitne medicine, dentalne zaštite i nekolicine ostalih. Kada žena kaže da ima „svog ginekologa“ to je u biti ginekolog koji radi na primarnoj razini zdravstvene zaštite, u zdravstvenoj zaštiti žena. Kada roditelji kažu da im dijete „ima pedijatra“ to se odnosi na pedijatra koji radi na primarnoj razini zdravstvene zaštite (predškolske djece). Sekundarna razina zdravstvene zaštite odnosi se na specijalizirani pristup pacijentu (za razliku od cjelovitog na primarnoj razini), a odvija se u bolnicama, poliklinikama ili lječilištima. Obiteljski liječnici ne postoje na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, za razliku od ginekologa i pedijatra koji osim na primarnoj razini (u tzv. „dječjim dispanzerima“) mogu raditi i na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite (u bolnici). 

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kao općenito i u Hrvatskoj, stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je kompleksno. Po podacima HZZO iz ožujka ove godine, od 67 ugovorenih timova obiteljske medicine na području naše županije, njih 13 nema liječnika. Mnogi obiteljski liječnici u Bjelovaru se žale na veliki broj pacijenata za koje moraju skrbiti (2000 – 2500 pacijenata po jednom liječniku) te nemogućnost da nađu zamjenu za godišnje odmore. 

Stanje s pedijatrima i ginekolozima na primarnoj razini je kritično. Naime, od osam ugovorenih pedijatrijskih ambulanti za zaštitu predškolske djece u BBŽ njih dvije nemaju pedijatra. To je jedna od pet takvih ambulanti u Bjelovaru i jedina u Čazmi. Te ambulante popunjavaju pedijatri koji rade na zamjeni, a kako ih općenito nema dovoljno to znači da ti pedijatri rade prekovremeno da bi osigurali sveobuhvatnu i dostupnu zdravstvenu skrb djece u tim sredinama. Tri od šest primarnih pedijatara je u dobi preko šezdeset godina, što ozbiljno ugrožava primarnu i sekundarnu pedijatriju sada i u narednim godinama kada bi ti pedijatri trebali ići u mirovinu. Od šest ginekoloških ambulanti u BBŽ, njih dvije nemaju stalnog ginekologa. To su jedine takve ambulante u Grubišnom polju i Daruvaru. Dva od četiri primarna ginekologa su u dobi iznad 60 godina.

Zaseban problem je geografija županije i teritorijalna raspoređenost. Trećina stanovništva županije živi u gradu Bjelovaru u kojem je smještena opća bolnica. Sam Bjelovar je ekcentrično smješten na sjeverozapadu županije. To znači da je to područje bolje osigurano sekundarnom zdravstvenom zaštitom nego jugoistok županije. Stanovnicama Daruvara najbliža je bolnica na 20 km udaljenosti u Pakracu, koji je u drugoj županiji. Virovitička opća bolnica je na 45 km u trećoj županiji, a bjelovarska tek na 55 km u istoj županiji. Kad se na to nadoda činjenica da je međugradski promet slabo razvijen kako navodi u svojoj analizi „Plan razvoja BBŽ 2022 – 2027“ vidimo da je prometna dostupnost sekundarne zdravstvene zaštite u našoj županiji nejednaka.

Razina obrazovanosti populacije također utječe na kvalitetu pružene zdravstvene zaštite. Viša razina obrazovanja pacijenta osigurava da će pacijenti bolje razumjeti upute liječnika, da će ih bolje provoditi i da će bolje znati iskoristiti mogućnost koje im se pružaju u sklopu zdravstvene zaštite. Nažalost, razina obrazovanosti u BBŽ je niža u usporedbi s državnim prosjekom. Otprilike svaki treći stanovnik ima samo osnovnoškolsko obrazovanje ili manje od toga. Većina tog stanovništva je starije životne dobi koji nisu pohađali srednjoškolsko obrazovanje zbog lošeg imovinskog stanja i nekadašnjeg seoskog načina života. 

Nemoć koja dolazi sa starijom životnom dobi, niža razina obrazovanosti i loša prometna povezanost u županiji čini stariju populaciji u ruralnim krajevima posebno ranjivom skupinom. Nedostatak liječnika u ključnim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite uzrokuje dodatno radno opterećenje sekundarne (bolničke) zdravstvene zaštite.

Iz svega ovoga vidljivo je da su problemi sistemski i da zahtijevaju sistemski pristup. Hvale vrijedna inicijativa je županijski program subvencioniranja potreba stanovanja i stručnog usavršavanja liječnika i medicinskog osoblja koji žive i rade na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Time se osigurava da broj medicinskog osoblja u županiji ostaje stalan ili raste što za posljedicu ima osiguravanje prava građana na zdravlje. No, to je daleko od dovoljnog. Županija je član mreže „Zdravi gradovi i zdrave županije“.

 

Ono što smatram važnim za poboljšanje stanja je sljedeće: bolja prometna povezanost u cijeloj županiji, osnaživanje primarne zdravstvene zaštite te zdravstveni odgoj kao predmet u osnovnim školama. 



 

 Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja “Moje zdravlje, moje pravo” naglašava važnost prava svakoga na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju o zdravlju i zdravom okolišu. Planirate li povodom današnjeg dana kakve akcije ili edukacije građana kojima bi podržali ostvarivanje ovih prava u našoj županiji?

Vedran Šćuric: U suradnji sa Savjetom za zdravstvo BBŽ, organizirali smo cijeli niz događaja koji će se obilježavati tijekom nekoliko tjedana. Glavni događaji će se odvijati u ponedjeljak, 08. travnja. Ujutro od 9.30-12.00 sati na bjelovarskom korzu, zdravstvene ustanove naše županije će javnosti predstavljati svoje djelatnosti, dijeliti savjete o pravilnoj prehrani, redovitoj fizičkoj aktivnosti i odgovarati na pitanja javnosti. U 18.00 sati bjelovarska podružnica Hrvatskog Liječničkog Zbora održat će tribinu „O zdravlju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji“ na kojoj će bjelovarski liječnici držati kratka izlaganja na odabrane zdravstvene teme. Cijeli program može se vidjeti na web stranici Zavoda za javno zdrastvo Bjelovarsko-bilogorske županije: https://zzjz-bjelovar.hr/2024/04/02/program-aktivnosti-povodom-svjetskog-dana-zdravlja/ 

U kontekstu ovogodišnje teme Svjetskog dana zdravlja, naglasak je stavljen na važnost aktivnog sudjelovanja građana u brizi o vlastitom zdravlju i promicanju prava na zdravlje u lokalnoj zajednici. Kako biste potaknuli građane Bjelovarsko-bilogorske županije da preuzmu aktivnu ulogu u promicanju zdravlja i zdravih životnih stilova?

Vedran Šćuric: Zdravlje nije stanje jednog trenutka nego posljedica dugotrajnih navika. Ako si čovjek stvarno želi dobro i želi voditi aktivnu brigu o svom zdravlju, onda prvo treba preispitati svoje svakodnevne navike: one stvari koje čovjek radi svaki dan te čvrsto odlučiti da će primjenjivati barem jedan savjet sve dok mu on ne postane navika. Tih savjeta ima mnogo i raznoliki su, ali se možemo zadržati na nekoliko njih: redovita tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, dovoljan unos tekućine i redovit i kvalitetan san. Da bi saznali što za svakog pojedinca znači bilo koji od tih savjeta, potrebno je savjetovati se sa svojim liječnikom ili čitati redovito iz pouzdanih izvora.

Kao dodatni resurs za građane koji žele proširiti svoje znanje o zdravlju, često se preporučuju inspirativne knjige koje nude korisne savjete i uvide. Možete li preporučili knjigu ili knjige koje bi mogle biti zanimljive i korisne široj populaciji stanovnika naše županije?

Vedran Šćuric: Naravno, evo popisa:

Dr.sc. Matthew Walker: Zašto spavamo (o zdravom snu)

Hans Rosling: Faktologija (zašto je važno znati činjenice i pravilno o njima razmišljati)

Ivan Ilič: Amicus Mortis (preispitivanje kulturoloških i medicinskih stavova o smrti)

Atul Gawande: Bolja Medicina (kako unaprijediti medicinu)

Louis Schutzenhofer: Sve u ime ljubavi (za roditelje i ljude starije od 13 godina)

Vesna Hercigonja Novković, Dubravka Kocijan Hercigonja: ADHD – od predrasuda do činjenica 

Gabor Mate: Raspršeni umovi (sve više djece ima probleme u školi od koji su problemi s pažnjom samo neki, ove dvije knjige su bave tim problemima)

Šogorić i suradnici: Organizacija zdravstvene zaštite (za one koji žele znati više o javnom zdravstvu)

Razgovor vodila: Neda Adamović

Podijelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Virtualne izložbe

Preskoči na sadržaj