Povodom Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir, koji se svake godine obilježava 6. travnja, razgovarali smo s vlasnicom “Yoga i fitness studia Namaste”, Marijanom Jurković. Ovogodišnja tema, Promicanje mirnih i inkluzivnih društava kroz sport, poziva nas na promišljanje o važnosti sportskih aktivnosti u oblikovanju društvenih promjena. Sport ima nevjerojatan potencijal da ujedini ljude, potiče suradnju te gradi zdrave i inkluzivne zajednice. U skladu s tim, kroz praksu joge promiču se vrijednosti mira, suradnje i zajedništva. S Marijanom smo razgovarali o tome kako joga doprinosi ostvarenju ciljeva Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir te kako praksa joge može oblikovati inkluzivno i harmonično društvo.
Sport ima moć ujediniti ljude i prevladati razlike, a ovogodišnji Međunarodni dan sporta za razvoj i mir održava se pod temom Promicanje mirnih i inkluzivnih društava kroz sport. Kako vidite povezanost između prakticiranja joge i postizanja otvorenog, suosjećajnog i inkluzivnog društva? Može li joga poslužiti kao sredstvo za produbljivanje razumijevanja i suosjećanja prema drugima, kao i za prevladavanje predrasuda i stereotipa?
Marijana Jurković: Joga je skup drevnih znanja, mudrosti i filozofija koje nam pomažu da razvijemo svijest o tome tko smo i kako živimo. Već i samim promišljanjem o životu postižemo jedan stupanj svjesnosti i shvaćanja da smo zapravo svi jedno; bez obzira na boju kože, vjeru, nacionalnost i izgled. Prihvaćamo ljude sa svim njihovim različitostima, trudimo se uvijek vidjeti ono dobro u čovjeku i polazeći od sebe upitati se kako bih se ja osjećala u koži druge osobe.
Ljudi su kompleksna bića i nama često vladaju emocije, pogotovo one razarajuće – strah, ljubomora i mržnja. Prakticiranjem joge učimo kako kontrolirati te ružne osjećaje, kako prevladati strah od nepoznatog, prihvatiti različitosti, učiti iz njih i na taj način razvijati sebe.
Jogu često povezujemo s mentalnim i emocionalnim zdravljem, no ona doprinosi i fizičkom zdravlju ljudi. Koliko je važno uz fizičko zdravlje voditi računa i o mentalnom zdravlju? Koje prednosti joge ovdje možete istaknuti?
Marijana Jurković: Mentalno i fizičko zdravlje su međusobno povezani, isprepleteni i usudila bih se reći da jedno bez drugoga ne može. To ne znači da su ljudi koji ne vježbaju mentalno bolesni, ali pokret definitivno utječe na naše raspoloženje, na stvaranje anksioznosti, na mogućnost prevladavanja strahova i općenito na način na koji se nosimo sa zadacima svakodnevnog života.
Uloga fizičkog vježbanja na zdravlje je već odavno svima poznata, ali sve je više znanstvenih studija koje se bave upravo ULOGOM PRAKTICIRANJA JOGE NA ZDRAVLJE MOZGA i sprječavanjem nastanka degenerativnih bolesti.
Naime, bez obzira koji stil joge prakticirate, svima je zajedničko da je svaki pokret, svaki ulazak u asanu (joga položaj) usklađen sa svjesnim disanjem. Obzirom da u jogi radimo dosta balansiranja na jednoj nozi, zatim rotacije i ekstenzije, puno je izmjena u asanama unutar jednog sata.
Zbog toga je važno da se svaki pokret, svaka vježba radi s potpunim fokusom. Dakle, imamo svjesno disanje, pokret i fokus – ta kombinacija utječe na stvaranje novih moždanih veza, na poboljšanje pamćenja te naših kognitivnih sposobnosti.
Ujedno, na kraju svakog joga sata, čak i onih dinamičnih gdje se fizički itekako naprežemo, uvijek osjećamo unutrašnji mir, zadovoljstvo, osjećaj uzemljenja i povezanosti samih sa sobom. To nam daje više samopouzdanja i osjećaj svrhe što budi osjećaj zadovoljstva samim sobom, povezanosti sa svijetom i prirodom i tu više nema mjesta za ljubomoru i frustraciju.
Prema Vašem iskustvu može li joga doprinijeti jačanju imunološkog sustava i općem osjećaju dobrobiti? Koje specifične asane ili tehnike disanja smatrate korisnima za poboljšanje imuniteta, a koje često prakticirate u svom studiju?
Marijana Jurković: Ljudsko tijelo je čudesan „stroj“. U trenucima velikih opasnosti i stresova aktiviraju se mehanizmi koji nam pomažu da te trenutke prebrodimo i da ostanemo živi. U trenucima odmora aktiviraju se mehanizmi koji omogućuju da se u što kraćem vremenu oporavimo, ozdravimo, napunimo baterije. Bolest je zapravo narušena ravnoteža unutar našeg organizma. Može doći kao posljedica nekih vanjskih čimbenika (virusi, bakterije, zračenja i sl) ili kao rezultat trauma koje smo proživjeli (razna zlostavljanja, nagli gubici dragih osoba i posla i sl.)
Za ozdravljenje je potreban zdrav i jak imunološki sustav, a svojim načinom života, prehranom, vježbanjem, disanjem i meditacijom, možemo taj sustav podržati i ubrzati oporavak ili ga usporiti, pa čak i onemogućiti.
Na zdravlje i snagu imunološkog sustava djeluje stanje živčanog sustava i ako se konstantno nalazimo u napetosti, nervozi, ljutnji i frustraciji, sami sebe sabotiramo i usporavamo ozdravljenje.
Za ljude koji nisu vični kretanju i fizičkom dijelu joge, važno je napomenuti da se joga može vježbati, a da se uopće ne umorimo! Postoji niz vrlo jednostavnih sjedećih ili ležećih asana koje će istegnuti mišiće, pojačati gustoću kostiju, ojačati kralježnicu, pojačati prokrvljenost tkiva i općenito nam dati osjećaj prostora i lakoće u tijelu.
Na satu joge nakon asana, slijede vježbe disanja i meditacija. Ova kombinacija – asane, disanje i meditacija – trenutno djeluje. Već nakon prvih par trenutaka osoba osjeća mir i duboko opuštanje. Što češće prakticirate jogu, pa čak i vrlo jednostavne i kratke vježbice, sve ćete lakše ulaziti u stanje mira, prihvaćanja stvari i situacija koje ne možete promijeniti, a koje na vas utječu i polako ćete naučiti kako se oduprijeti naletima anksioznosti i strahova.
Od jednostavnih asana izdvojila bih sljedeće twistove (uvrtanje kralježnice u lijevu i desnu stranu), istezanja (pretkloni naprijed, sa savijenim koljenima i opuštenim leđima), te mali most (ležeći savijamo koljena, stopala u podu i podižemo kukove u zrak).
U svakoj od ovih asana ostajemo do pola minute, polako i duboko dišući.
Nakon vježbanja, sjednemo uspravnih leđa (možete sjesti na jastuk ili stolicu i nasloniti se), te krećemo s vježbama disanja.
„Ujayi dah“ je disanje koje se najčešće primjenjuje u situacijama velike napetosti, nemira ili nesanice. Udišemo na obje nosnice, a zatim kod izdaha zatvaramo desnim palcem desnu nosnicu i izdišemo samo na lijevu. Izdah je polagan, samo na nos, ali zrak stišćemo niz stijenku grla i tako proizvodimo zvuk koji podsjeća na šum mora. Ponavljamo ciklus 5 puta. Već nakon prvih par trenutaka preplavljuje vas osjećaj opuštanja, ritam srca se smiruje, dah postaje polagan i dubok. Ovu vježbu disanja možete ponavljati koliko god je potrebno u toku dana. Svakako prije spavanja ako vas muče nemirne misli i nesanica
S obzirom na sve veći broj izazova s kojima se pojedinci suočavaju u današnjem dinamičnom svijetu, može li joga pružiti podršku pojedincima u rješavanju konflikata i promicanju unutarnjeg mira?
Marijana Jurković: DA! Usudila bih se reći da je joga jedina aktivnost koja zaista doprinosi razvoju našeg unutrašnjeg mira i zadovoljstva. Vježbanjem asana, i onih vrlo jednostavnih, potičemo proizvodnju hormona sreće (serotonin, endorfin, oksitocin) i stvaranje novih neuronskih veza. Naše mentalno stanje se popravlja, misli su jasnije, imamo više energije. Vježbama disanja učimo kako kontrolirati dah, produbiti ga i produžiti, kako „disati trbuhom“. Dubok i usporen dah direktno djeluje na naš živčani sustav – u trenucima stresa i napetosti dubokim i polaganim disanjem prebacujemo se iz parasimpatičkog živčanog sustava (u kojem se nalazimo u stanju velikih napetosti, tzv. „fight or flight“ stanje) u simpatički živčani sustav, u kojem se opuštamo, smirujemo i vraćamo u ravnotežu. Dakle, vježbe disanja nam pomažu da se brže prebacimo iz stanja ljutnje i agresije u stanje mirnijeg i jasnijeg razmišljanja i djelovanja.
Jasnije možemo sagledati situaciju, kontrolirati svoje emocije i djelovati iz stanja tolerancije i razumijevanja umjesto ljutnje i agresije. U životu ne možemo izbjeći sve konflikte, eliminirati sve „teške“ osobe s kojima surađujemo, ALI možemo kontrolirati svoje reakcije, ne dopustiti da nas ponesu emocije, već se odmaknuti (mentalno i fizički, ako treba) na par trenutaka, prodisati da smirimo živčani sustav i tek onda reagirati.
Vaš studio joge privlači ljude različitih dobnih skupina i zdravstvenih stanja. Kako prilagođavate satove da odgovaraju potrebama i sposobnostima različitih polaznika?
Marijana Jurković: Ovo je možda i najteži dio u grupnom radu, prilagođavanje asana i dinamike sata klijentima različitih dobnih skupina, fizičkih mogućnosti i njihovih želja.
Važno je napomenuti kako svaka asana ima mogućnosti modifikacije i prilagodbe, svoj lakši i teži oblik te ju tako i prezentiram svojim klijentima. Uvijek naglašavam da se ne treba „gurati“ dublje i jače, već osjećati tijelo i slušati ga.
Vježbe disanja i meditacija uvijek djeluju, na sve. Generalno, vrlo malo ljudi ZNA disati. Većina diše plitko, podiže ramena, drži napetost u trbuhu i kad krenemo učiti disanje tu se svi izgube. Ali upornom vježbom sve se brzo nauči i rezultati se osjete.
Koje se sve vrste joge mogu vježbati u Vašem studiju? Možete li ukratko reći par riječi o svakoj od njih?
Kako možemo koristiti princip joge izvan studija, u svakodnevnom životu?
Marijana Jurković: Danas postoji mnogo stilova joge, ali ih generalno možemo podijeliti u dvije kategorije – DINAMIČNI i UMJERENI stilovi.
Kod nas u studiju imamo vrlo dinamičnu grupu POWER YOGE, gdje se brzo izmjenjuju asane, radimo dosta inverzija, balansiranja, dubokih ekstenzija… sve u svemu, dosta zahtjevnih položaja. Ova vrsta joge nije za početnike ili osobe s određenim bolnim stanjima.
Od umjerenih stilova, nudimo BASIC YOGU, NJEŽNU (YIN) YOGU i COMBO YOGU, gdje kombiniramo asane uz različite rekvizite, poput utega i elastičnih guma za vježbanje.
Također, nudimo KUNDALINI YOGU koja je manje fokusirana na asane, a puno više na energične vježbe disanja i mantre.
Marijana Jurković: Joga je, u svojoj srži, učenje o nenasilju, ljubavi prema sebi i svim živim bićima te proučavanje smisla života. Kroz svoje alate, joga nas potiče da zaronimo u sebe, u sebi pronađemo, razvijemo i zadržimo svoj unutrašnji mir i radost. Sretna i zadovoljna osoba tako djeluje i na druge. Pristupa otvorenog srca, trudi se razumjeti ljude bez osuđivanja, pomaže gdje može i koliko god može. To ne znači da ćemo na bilo koji način zakinuti sebe ili se dovesti u položaj žrtve pomažući drugima. Važno je znati i postaviti granice, razumjeti i tolerirati, ali ne dozvoliti da te ljudi iskorištavaju i manipuliraju.
Zaključno, možete li preporučiti knjigu/knjige koje nude dublje razumijevanje određenih aspekata joge?
Marijana Jurković: Odlična, svima razumljiva i znanstveno potkrijepljena knjiga “Dah”, autora Jamesa Nestora. Svjesnim i kvalitetnijim disanjem zaista možemo poboljšati sve aspekte našeg života.
U nedavno objavljenoj knjizi “Joga: disciplinom do slobode” Vjerna Nevistić je približila jogu zapadnom stilu vježbanja. Knjiga nudi i objašnjenja različitih asana.
O tome kako meditacija mijenja naš mozak i kako možemo promijeniti svoje životne okolnosti promjenom obrazaca razmišljanja i ponašanja sjajno piše Dr. Joe Dispenza u knjizi “Stvorite novo ja”.
