Održivo gospodarenje prirodnim bogatstvom
Odlukom Ujedinjenih naroda od 2012. godine, 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma u očuvanju planete Zemlje.
Deforestacija je globalni problem koji predstavlja ozbiljnu prijetnju šumskim ekosustavima i bioraznolikosti. Svjetske šumske površine su pod stalnim pritiskom zbog ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma radi poljoprivrede, eksploatacije drveta, urbanizacije i industrije.
O stanju šuma u Hrvatskoj i načinima njihove zaštite razgovarali smo s voditeljem podružnice Hrvatskih šuma Bjelovar, Ivanom Cugom, diplomiranim inženjerem šumarstva.
Kako biste opisali trenutno stanje šuma u Hrvatskoj?
Ivan Cug: Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Upravo je to činjenica koja izaziva divljenje kod ljubitelja prirode i šumarskih stručnjaka kada posjete Hrvatsku. Ovakav visoki udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja prirodnim bogatstvom koja traje već više od 250 godina. Godišnje se u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene. Šumarska struka u našoj zemlji toga je i više nego svjesna te se rukovodi općeprihvaćenim činjenicama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda.
Koje su najveće prijetnje i izazovi s kojima se suočavaju naša šumska područja?
Ivan Cug: Najveća prijetnja s kojom se suočavaju šume na našem području pa tako i na području cijele Hrvatske su klimatske promjene koje danas svi osjećamo, a šuma ih osjeća još i višestruko. I to ne samo u obliku sve razornijih oluja (orkanski vjetar 19.7.2023. godine polomio je oko 4.000.00 m3 drvne mase u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. na potezu od Zagreba do Vinkovaca), poplava, suša i požara, nego i u masovnoj pojavi novih i invazivnih šumskih štetnika. Gotovo svaka naša šumska vrsta u posljednjim godinama stradava od nekog novog štetnika. Najugroženije vrste u sadašnjem trenutku su jasen i hrast. Jasen se u vrlo kratkom roku, od 2012. godine do danas, pokazao kao vrsta koja loše reagira na klimatske promjene te je gotovo trećina jasenovih šuma zahvaćena sušenjem, kojemu se, iako je identificirano niz nepovoljnih faktora, još nije ustanovio konačni uzrok. Hrast je ugrožen zbog hrastove mrežaste stjenice, sitnog šumskog invazivnog kukca koji se prvo pojavio u Spačvanskim šumama 2013. godine putem globalnog teretnog prometa, a potječe iz Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj mrežasta stjenica nema prirodnog neprijatelja, niti se ijedno sredstvo pokazalo dovoljno učinkovito za suzbijanje njegovog širenja. Također velika prijetnja hrastu je izostanak obilnog uroda žira koji je neophodan za prirodnu obnovu hrastovih šuma.
Izazov je daljnje održivo višenamjensko gospodarenje šumama provođenjem mjera prilagođavanja klimatskim promjenama.
Kakvu ulogu imaju šume u očuvanju biološke raznolikosti i ekosustava u Hrvatskoj?
Ivan Cug: Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji, procjenjuje se da pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. Lokalno gledajući šumski ekosustavi također čuvaju većinu bioraznolikosti u Hrvatskoj. Očuvanje bioraznolikosti je stoga uvelike ovisno o tome kako se odnosimo i kako koristimo šumske ekosustave. Republika Hrvatska svojim prirodnim bogatstvom doprinosi europskoj ekološkoj mreži Natura 2000 koja danas čini najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Prostire se na približno 1.215.000 km2 svih 27 država članica, odnosno na 18,5 % kopna i gotovo 9 % mora EU. U Hrvatskoj je pod ekološkom mrežom 36,6% kopnenih (50% šume) i 16,3% morskih površina, uključujući sve nacionalne parkove i parkove prirode, što nas stavlja među države koje pokazuju veliku predanost u postizanju strateških ciljeva očuvanja biološke raznolikosti. Stanje očuvanosti šumskih ekosustava u Hrvatskoj je u prosjeku dobro, posebice u usporedbi sa stanjem u većini drugih zemalja članica EU-a (stanje 73 % šumskih stanišnih tipova od interesa EU-a prisutnih u RH ocijenjeno je povoljnim) što je rezultat odgovornog i održivog gospodarenja šumama više od 250 godina u Republici Hrvatskoj.
Koje su ključne prakse i politike koje se koriste za očuvanje šumskih resursa?
Ivan Cug: Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. Temeljno načelo hrvatskog šumarstva je potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Drugim riječima, Hrvatske šume provode višenamjensko održivo gospodarenje šumama. Temeljna odrednica višenamjenskog gospodarenja šumama je pridavanje jednakog značaja svim funkcijama šume i zasnivanje gospodarenja na njihovom skladnom korištenju, što potvrđuje i Vijeće za nadzor šuma (Forest Stewardship Council) koje promiče odgovorno gospodarenje svjetskim šumama putem certificiranja. Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Time je hrvatska šumarska struka koja već generacijama na odgovoran način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje.
Koje vrste šuma prevladavaju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji?
Ivan Cug: Uprava šuma Podružnica Bjelovar – gospodari sa 122.500 ha šuma od čega je obraslo šumom 118.000 ha.
- Organizacijski je podijeljena na 13 šumarija koje se nalaze na tri županije:
Bjelovarsko – bilogorska – 83.000 ha
Požeško – slavonska – 24.000 ha
Zagrebačka – 8.300 ha
(manje površine zauzimaju još četiri županije)
- Drvna zaliha – 33,1 milijuna m3
Udio šumskih sastojina (po površini i drvnoj zalihi – Osnova područja) na području UŠP Bjelovar:
Kako šume u našoj županiji reagiraju na klimatske promjene? Jeste li primijetili prilagođavanje šuma klimatskim promjenama?
Ivan Cug: Od 20 najtoplijih godina 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine. Desetljeće 2010. – 2019. najtoplije je zabilježeno razdoblje.
Najnovije promjene klime jedan su od najvažnijih pritisaka na šume. Prirodne nepogode i odumiranje šuma kao posljedice klimatskih promjena zabilježeni su i u našoj županiji. Samo u posljednjih desetak godina zabilježene su velike štete u šumama od oluja u 2022. i 2023. godine, štete od suše, mrazeva, novih invazivnih šumskih štetnika, umiranje sve mlađih stabala.
Trenutno ne znamo koliko su šume sposobne biti prva linija obrane u doba sve izraženijih ekstremnih temperatura, suša i brojnih nepogoda.
Postoje li strategije prilagodbe i ublažavanja ugrožavanja hrvatskih šuma?
Ivan Cug: Brojne europske politike i inicijative utječu i na naše šume. Europski pristup i nastojanja vezana za aktivnosti i mjere prilagođavanja upravljanja šumama klimatskim promjenama (EU strategija za šume, Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je Ujedinjenih naroda za procjenu rizika vezanog uz klimatske promjene i dr.), integrirane su u šumsko-gospodarske programe i planove održivog gospodarenja hrvatskim šumama.
Postoji li u Hrvatskoj balans između ekonomske eksploatacije šuma i njihovog očuvanja?
Ivan Cug: Da. Osnovno načelo u planiranju i gospodarenju šumama i šumskom zemljištu je održivo gospodarenje šumskim ekosustavima (zajednice biljaka, životinja i mikroorganizama). To znači da se korištenje šuma i šumskih zemljišta mora odvijati na način i u takvoj mjeri da se održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja (pomlađivanja), vitalnost i potencijal, te da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i društvene funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima, što je uređeno Zakonom o šumama i ostalim podzakonskim aktima.
Potrebno je navesti da je najveći dio šumskih sastojina u RH nastao prirodnim putem, odnosno sastojine se obnavljaju oplodnim sječama u nekoliko faza. Posljednja faza obnove je dovršni sijek koji može započeti tek kada je najveći dio površine šume obnovljen prirodnim podmlatkom (nova generacija šume) sposobnim za samostalan život.
Kao primjer, na području UŠP Bjelovar možemo navesti da je prosječni godišnji etat (količina drvne zalihe predviđene za sječu) cca 750.000 m3, dok je prosječni godišnji prirast šuma oko 800.000 m3, iz čega proizlazi da se svake godine na našem području akumulira novih cca 50.000 m3 drvne zalihe.
Na koji način Hrvatske šume potiču javnu svijest o važnosti očuvanja šuma u Hrvatskoj?
Ivan Cug: Hrvatske šume provode brojne aktivnosti približavajući život i važnost šume javnosti.
U dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama prisutni smo već desetak godina u projektu Škola u šumi, šuma u školi. Na edukativan način u školskim učionicama i dječjim vrtićima organiziramo predavanja, prezentacije i terensku nastavu, posebno prilagođene pojedinom uzrastu. Tako djeca dobivaju informacije o prirodi, šumskim vrstama drveća, bilja, životinja, šumskom ekosustavu i njegovoj važnosti.
Salon fotografija Šuma okom šumara, kako sam naziv govori, prikazuje čaroliju šume viđenu šumarskim okom.
Medijskim prilozima, reportažama, člancima, davanjem kratkih informacija kroz PR djelujemo na
Možete li čitateljima preporučiti knjigu (ili knjige) kojom mogu proširiti svoje znanje o šumama?
Ivan Cug: Josip Kozarac, romanopisac i pripovjedač iz doba realizma, po struci inženjer šumarstva, u svoja je djela prenio doživljaj velebnih hrastova slavonske šume.
Razgovor vodila: Neda Adamović
