U organizaciji Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar, 30. rujna 2022. u prostoru Studijskog odjela Knjižnice i putem Google Meet-a održan je Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Vidljivost narodne knjižnice u lokalnoj zajednici.
Skupom su obilježene tri važne godišnjice – 190 godina od osnutka Casina Verein Belowar, preteče Knjižnice, 50 godina postojanja Pokretne knjižnice i 70 godina Dječjeg odjela. Nazočilo mu je 39 sudionika uživo i 45 online iz Hrvatske, Srbije i Litve, a okupio je domaće i strane izlagače iz struke, kao i one koji svojom vizijom, znanjem i inovativnošću mogu pridonijeti preobrazbi knjižnice za novo doba i novu publiku.
Središnja je tema ovog skupa bila prisutnost narodnih knjižnica u javnom prostoru lokalne zajednice. Organizacija događanja i pružanje kvalitetnih usluga u narodnim knjižnicama više nisu dovoljni kako bi knjižnice bile vidljive u lokalnoj zajednici, opstale u budućnosti i bile važan čimbenik u zajednici kojoj služe. Stoga su okupljeni imali prilike čuti mnogo toga o marketingu, značaju vizualnog identiteta knjižnice, metodama storytellinga, metaverzumu, proširenoj (AR) i virtualnoj (VR) stvarnosti, odnosno budućnosti ljudske interakcije putem društvenih mreža.
Profesorica Ana Barbarić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je o novoj inačici IFLA-inog i UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice i važnosti tog dokumenta u zagovaranju za narodne knjižnice u lokalnim zajednicama.
Karlo Galinec iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica dotaknuo se načina komunikacije narodnih knjižnica s javnošću te pitanja kako osigurati maksimalnu vidljivost uz ograničena financijska sredstva. Govorio je i o metodama oglašavanja te važnosti vizualnog identiteta knjižnica.
Litavsku narodnu knjižnicu Adomo Mickevičiaus predstavila je Žydrūnė Tichanavičienė izlažući pritom i rezultate svog istraživanja o vidljivosti i vodstvu narodne knjižnice u lokalnoj zajednici u okruzima Vilnius i Alytus.
Na pitanje kako se knjižnice mogu pripremiti za novo doba interakcije s korisnicima služeći se inovativnim tehnologijama proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) odgovorio je Filip Živaljić, voditelj projekta i izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec.
Suvlasnica StoryLaba, prvog edukacijskog storytelling trening centra u Hrvatskoj, Dijana Zorić ispričala je okupljenim knjižničarima priču o važnosti brendiranja knjižnice, kreiranju prepoznatljivih komunikacijskih poruka te uspješnoj komunikacija s korisnicima.
O aktualnoj temi skupa te kako se knjižničari nose s novom publikom i nadolazećim izazovima priliku su imali govoriti i kolege iz naše knjižnice, ali i drugih knjižnica Hrvatske. Jedni su to učinili putem izlaganja, a drugi kratkim promotivnim filmovima. Pokrivene su teme od knjižnica kao povijesnih i turističkih destinacija, važnosti partnerstva i suradnji s baštinskim i drugim ustanovama te lokalnim vlastima, do osmišljavanja inovativnih događaja i usluga za korisnike.
Ovaj skup je pokazao kako narodne knjižnice u lokalnim zajednicama imaju pozitivnu ulogu u društvenim promjenama. One su mjesta susreta, javni prostori usmjereni na društveni, kulturni i tehnološki razvoj lokalnih sredina, a sve češće i centri kreativnosti i inovativnosti u kojima knjižničari razvijaju svoje usluge ukorak sa svjetskim i europskim knjižničnim trendovima.
Jedan od problema s kojim se većina knjižnica susreće je problem knjižničnog interijera koji prema željama korisnika treba revitalizirati kako bi opravdao svoj naziv trećeg prostora. Sukladno tome, knjižnice trebaju biti ugodni i suvremeno opremljeni prostori koji pozivaju na višesatni boravak, druženje, opuštanje i učenje. Danas su vrlo aktualni i virtualni prostori, međutim knjižnicama predstoji razdoblje prilagodbe u kontekstu ljudskih kapaciteta, znanja i financija kako bi mogle svoje usluge učiniti dostupnima putem proširene i virtualne stvarnosti. Isto tako, iznimno je važna pozitivna suradnja sa osnivačem te poznavanje stručnih i službenih dokumenata relevantnih za zagovaranje knjižnica.
Knjižnice trebaju udružiti snage s drugim ustanovama u kulturi, udrugama, lokalnim vlastima i poduzetnicima, a putem PR službe i s lokalnim i nacionalnim medijima jer obostrana je korist, kao i korist za lokalnu zajednicu kojoj svi služimo, očigledna.
