BOLJI GRAD ZA BOLJI ŽIVOT
Svjetski dan gradova obilježava se svake godine 31. listopada s ciljem podizanja svijesti o važnosti održivog urbanog razvoja. U 2024. godini tema obilježavanja je “Mladi predvode klimatske i lokalne akcije za gradove”, naglašavajući važnu ulogu mladih u borbi protiv klimatskih promjena i kreiranju održivih urbanih prostora. Svjetskim se danom gradova poziva na akciju i inovativna rješenja koja će gradove učiniti otpornijima, ekološki prihvatljivijima i boljima za život. Ovim povodom razgovarali smo s gradonačelnikom Grada Bjelovara, gospodinom Dariom Hrebakom.
Tijekom Vašeg mandata, pokrenuli ste nekoliko važnih ekoloških projekata, poput sadnje drveća i energetske obnove zgrada u centru grada. Kako će se razvijati ovi projekti, planirate li ozelenjivanje i izvan centra Bjelovara?
Dario Hrebak: Mi, uz sve svoje politike koje se tiču gospodarstva, mi smo izuzetno naklonjeni provođenju zelenih politika. I te zelene politike se ne baziraju samo na ozelenjivanju javnih površina. Recimo, dokaz tome je bjelovarski korzo koji smo u potpunosti obnovili i prilagodili ga klimatskim promjenama. Ta stabla koja su sada zasađena će ići u potpunosti u visinu. Dakle, mi imamo jednu potpunu promjenu paradigme, stabla više neće biti samo ukras u gradu. Stabla će biti u nekom multifunkcionalnom smislu iskorištena i da daju ugođaj i da smanjuju klimatske promjene, da smanjuju efekt vrućine na užarenim gradskim ulicama. Ali isto tako sva ta stabla planiramo zasaditi na sva četiri glavna ulaza u grad i to je projekt koji već sad radimo. Odobreno nam je otprilike oko milijun eura sredstava. U sljedećoj godini planiramo dodatno otprilike još pola tog iznosa. Zasadit ćemo stabla na području grada u vrijednosti milijun i pol eura, što je strašno velika količina, mislim da se radi o nekoliko tisuća stabala. No, to po meni nije naš glavni ekološki projekt. Glavni ekološki projekt Grada Bjelovara je jedan od najmodernijih sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Dakle, projekt Doline u koji smo uložili preko 15 milijuna eura, što je ogromna cifra i nastavljat ćemo u taj projekt ulagati i dalje.
Sve naše ustanove smo energetski obnovili. Još jedan cilj koji imamo, a tiče se znanja i obrazovanja, je da od vrtića već krećemo s edukacijom djece. Kako i na koji način se otpad pravilno odvaja i zašto je odvajanje otpada i recikliranje jako važno. Tako da i ja kod svoje kuće, isto tako, već osjećam te neke efekte. Kažu mi, tata, kad ćemo ići reciklirati. Znaju da se prazne plastične boce trebaju odlagati na drugačiji način. S druge strane, znaju koje su kante za papir, a koje su za otpatke vezane uz hranu i biološki, razgradivi otpad. Tako da mislim da je jako važno nove generacije učiti od malena da dobiju jednu samosvijest i osjećaj odgovornosti.
Kako vi, kao gradonačelnik Bjelovara, gledate na ovogodišnju temu Svjetskog dana gradova koja naglašava ulogu mladih u klimatskim i lokalnim akcijama? Može li grad i na koji način poticati mlade na sudjelovanje u klimatskim akcijama i donošenju lokalnih
Dario Hrebak: Pa gledajte, to više nije “može li”, nego “mora li”. Naime, polako svi postajemo usmjereni, i stranke i političari, prema zelenim politikama. Upravo iz razloga što svakodnevno svjedočimo ekološkim promjenama svime onim što se događa oko nas, od velikih poplava, promjena klime, svega onog negativnog što utječe i na gospodarstvo i na poljoprivredu i na neke druge grane gospodarstva. Svi mi postajemo puno svjesniji koliko je važno okretati se prema zelenim politikama. Naravno, da bi to radili, moramo uključiti i dionike društva. Jedni od velikih dionika društva su mlade osobe koje su možda još svjesnije ovog problema i koje možda još i više osjećaju ovaj problem, jer, naravno, postaju zabrinuti za svoju budućnost. Mi, neka srednja i starija generacija možda drugačije gledamo na to nego mladi ljudi pred kojima je četrdeset ili pedeset godina života. Tako da definitivno, Grad Bjelovar će morati uključivati i mlade ljude u osmišljavanju sadržaja. Na kraju krajeva, oni nastavljaju dalje voditi grad. Oni su ti koji će dalje usmjeravati, kako i na koji način će se stvarati politika u Gradu Bjelovaru.
Povremeno otputujete izvan Hrvatske. Postoji li neki primjer iz inozemstva koji biste voljeli prenijeti na Bjelovar kako bi grad postao održiviji i prilagođeniji klimatskim izazovima?
Dario Hrebak: Sve što ste vidjeli u Gradu Bjelovaru u posljednjih nekoliko godina je posljedica upravo toga. Dakle, jako puno putujem. Godišnje prođem pet do sedam destinacija, što u ulozi gradonačelnika, što u ulozi saborskog zastupnika, što u privatnim nekim svrhama. Tako da svugdje gdje god prođem nešto vidim. Recimo, mogu vam ekskluzivno otkriti razlog zašto bjelovarski Korzo izgleda ovako kao što izgleda. Krivac je moj posjet Madridu i Lisabonu. U Lisabonu sam vidio kako se može ta pločasta struktura na jedan jednostavan način uklopiti u vizuru grada. S druge strane kada smo završili radove na Korzu prva kritika je bila da ga želimo pretvoriti u šumu, a u Madridu sam doslovce to vidio. Glavna ulica u Madridu je u potpunosti prekrivena s raznim stablima koja, naravno, sprečavaju dotok topline putem sunčevih zraka na samo tlo. I znanstveno je dokazano da se za gotovo 50 posto smanjuje temperatura tla ako ga natkrivaju stabla, tako da, to je budućnost. Vidim Bjelovar kao jedan zeleni grad. Ono što sam vidio u drugim zemljama, primjerice, u gospodarenju otpadom, ili primjerice, u smislu geotermalne energije gdje su moji djelatnici bili na Islandu i vidjeli kako tamo to funkcionira želimo preseliti u Grad Bjelovar. Jako puno stvari koje smo napravili u Bjelovaru posljedice su upravo toga.
Bjelovar ima potencijal postati “grad bicikla”. Kako planirate poboljšati infrastrukturu za bicikliste i pješake te potaknuti građane da više koriste ove održive načine kretanja? Mogu li mladi ovdje dati svoj doprinos?
Dario Hrebak: To je jedna od najvećih rak rana Bjelovara i ono što mi nismo uspjeli napraviti i to otvoreno i govorim da je to jedan od minusa našeg upravljanja gradom, upravo biciklističke infrastrukture, biciklističke staze jer njih je strašno malo i nedovoljno. Međutim, gledajte, mi imamo jedan drugi problem. Biciklističke staze se ne financiraju iz europskih fondova i to je jedan ogroman problem. Dakle, da bi napravili biciklističku stazu, sto posto svog novca morate uložiti u izgradnju. S druge strane, mi s jednim našim eurom uzimamo do 10 eura iz europske blagajne. Kada vidite količinu projekata, a to je, recimo, u ovom trenutku 230 milijuna eura koji se realiziraju na području grada, nama je 30 milijuna eura našeg učešća na 200 milijuna eura gotovo nemoguće. Gotovo smo na rubu financijske izdržljivosti. Tako da smo mi sve naše resurse uložili upravo u europske projekte, da obnovimo infrastrukturu i tu se vidi ogroman napredak grada Bjelovara u poboljšanju vodne, komunalne i ostale infrastrukture. Kada to riješimo, onda ćemo sa svojim novcem početi raditi i biciklističke staze, jednostavno je nemoguće sada ići u dva smjera. Jako puno novca bi nam trebalo, milijuni eura, da napravimo biciklističke staze, a s druge strane ništa od tog novca ne bismo dobili izvana.
Dok s druge strane s milijunom eura iz naše gradske blagajne možemo povući 10 milijuna eura iz europske blagajne. Tako da je sada prioritet korištenje europskih fondova i zatvaranje financijske konstrukcije za europske projekte. Naravno, tu se sad nameće jedno glavno pitanje, zašto Europska unija ne financira biciklističke staze ako propagira zelenu politiku, ne znamo.
U tijeku je gradnja energetski samoodrživih termi. Koliko će ovaj projekt pridonijeti održivosti grada i na koji se način planiraju koristiti prirodni resursi za poboljšanje kvalitete života u Bjelovaru?
Dario Hrebak: Naravno, geotermalna energija. Naš cilj je i tu pomoći u zelenoj politici na način da zamijenimo energent plin koji je puno štetniji za okoliš nego što je to obična topla voda iz dubina koja kada se koristi na pravilan način nema apsolutno nikakvog lošeg utjecaja na okoliš.
Klimatske promjene zahtijevaju hitne mjere. Kako izazove s kojima se suočavaju urbana mjesta u borbi protiv klimatskih promjena pretvoriti u prednosti?
Dario Hrebak: Gledajte, ja osobno vjerujem da doista, s obzirom na sve ovo što nam se događa da su tu definitivno prednosti velike. Sve što radimo u smislu zelenih politika, što može donijeti jedan određeni benefit je super prilika za naš grad. Mi smo se, kažem, već dokazali u nekoliko smjerova, dok drugi gradovi dosta pasivno stoje u mjestu, mislim da smo već dosta toga napravili. Međutim, ima još puno toga što smatram da bismo mogli napraviti što bi dodatno poboljšalo stanje u gradu. Sada smo govorili o biciklističkim stazama. Dakle, smanjenje CO2. Primjerice, ja osobno smatram, koliko god možda to ovako sad trivijalno izgledalo, ali ja mislim da dvije podzemne garaže u Bjelovaru bi riješile problem. Zašto? Zato što je jako velika gužva u Bjelovaru, pogotovo u nekim, rekao bih pikovima dana, primjerice četvrtkom ili subotom. Ljudi cirkuliraju bez ikakvog racionalnog razloga jer naravno, traže parking mjesta. S dvije podzemne garaže mi bismo smanjili ta nepotrebna kruženja. Naravno, druga stvar koju ćemo napraviti je izbacivanje kamiona i teretnog prometa iz centra grada. Teretni promet troši najviše goriva i resursa. Kad prolaze gradom kamioni rade gužvu i nemir. Mislim da bismo s te dvije stvari već napravili dodatne benefite. Rješenje je doista u malim koracima i rješenje je da svatko od nas krene upravo prema tim malim koracima koji su relativno najbrži za napraviti, a donose u globalu ogroman veliki efekt.
Obrazovani, educirani građani stvaraju društvo koje razmišlja i djeluje. Možete li za kraj preporučiti knjigu kojom čitatelji mogu produbiti svoje znanje o ovoj temi?
Dario Hrebak: Osobno se najviše volim educirati na konferencijama, europskim konferencijama koje su upravo vezane za klimatske promjene. Uskoro ću ići na konferenciju Susret gradonačelnika i poduzetnika, gdje će se svi gradonačelnici iz Hrvatske okupiti na jednom mjestu. Jedna od tema bit će upravo i smanjenje klimatskih promjena i kako ćemo se boriti protiv njih. Često i do informacija dolazim putem web stranica, specijaliziranih upravo za tu namjenu.
Tako sam naišao na jednu knjigu staru desetak godina, koja nudi informacije za upoznavanje s ovom problematikom. Radi se o knjizi Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja, a koja je dostupna i u .pdf formatu.
Razgovor vodila: Neda Adamović
