Međunarodni dan žena sa sela
Udruga žena Gudovac već gotovo desetljeće pridonosi očuvanju kulturne baštine, promovira zdrav način života i osnažuje žene kroz ručne radove i različite kreativne aktivnosti. Povodom Međunarodnog dana žena sa sela, koji se obilježava 15. listopada, razgovaramo s Vesnom Belošević, osnivačicom i predsjednicom udruge, o njihovom radu, ulozi žena u zajednici te izazovima s kojima se žene u ruralnim područjima svakodnevno susreću. Žene iz ruralnih područja često su ključne za gospodarski i društveni razvoj svojih zajednica, ali njihova uloga često ostaje neprepoznata i marginalizirana. Kroz razgovor doznajemo više o tome kako Udruga žena Gudovac doprinosi promicanju ravnopravnosti i osnaživanju žena na selu.
Udruga žena Gudovac poznata je po svom radu na očuvanju kulturne baštine i promicanju zdravog načina života. Kako biste opisali početke Udruge i njene glavne ciljeve od osnivanja do danas?
Vesna Belošević: Osnivanje udruge i njen početak rada bio je usmjeren na očuvanje kulturne baštine pronalaskom ljuske jajeta, obojene korom od luka i ukrašene voskom na lokalitetu Gradina – Gudovac. Kako je dokazano da je to najstarija pronađena pisanica na našem području iz 15. stoljeća, a trenutno i u Europi, to nam je bio temeljni cilj osnivanja udruge. Svake godine pokušavamo javnosti što bolje prikazati kakvu vrijednost imamo u svom kraju. Ove godine je u trajni postav postavljena pisanica od pleksiglasa u centru Gudovca. Osim toga, u udruzi izrađujemo čunčanu čipku, zatim nakit od perli, konca ili u kombinaciji špage i drveta, metala i smole, tehnikom točkanja oslikavamo slike, heklamo i štirkamo. Same smo izradile i odjeću u kojoj se pojavljujemo na događanjima. Za ljeto imamo bijele haljine izrađene od platna na koje dodajemo crvene ogrlice, naušnice, pojas i narukvicu od čunčane čipke. U proljeće i jesen nosimo ručno oslikane svilene bluze. Zimi heklamo i pletemo šalove, kape i rukavice. Također, izrađujemo svilene marame s raznim motivima grada Bjelovara.
Ponosne smo i što je prepoznat naš doprinos amaterskom kazalištu pa tako imamo svoje tekstove za predstave, a napomenula bi kako smo jedina udruga s područja naše županije koja koristi tehniku pripovijedanja Kamishibai. Na ovaj način pripovijedamo priče Tajna gudovačke pisanice i Božićnu priču.
Žene u ruralnim zajednicama često imaju ključnu ulogu u očuvanju tradicije. Kako žene u Gudovcu doprinose ovim aspektima i što smatrate najvažnijim u njihovoj ulozi?
Vesna Belošević: Najvažnije je oslikavanje pisanica. Oslikavamo ih s voskom i bojamo s korom od luka. To je, znači, tradicijsko bojanje i na taj način potičemo djecu da i ona oslikavaju pisanice. Također, znamo umjesto voska koristiti trake, djetelinu, cvjetiće. Pisanica nam je najviše zastupljena. Izrađujemo i razne predmete. Heklamo i štrikamo šalove, kape i rukavice. Trudimo se očuvati i prezentirati sve ono tradicijsko, što su nekad naše bake i mame radile za nas.
Vidljivost doprinosa žena u ruralnim područjima često je manja nego što bi trebala biti. Kako su žene u vašoj zajednici uključene u širu zajednicu i što mislite da se može učiniti kako bi se njihov rad i doprinosi više prepoznali?
Vesna Belošević: Članice naše udruge su i žene koje imaju svoje vlastite OPG-ove. Ako gledamo šire, one proizvode svoju domaću hranu, češnjak, grah, bučino ulje pa udruzi ustupaju svoje proizvode, od sapuna i sireva do raznih namaza. Na primjer, Ljiljana Prelec je bila ispred udruge i Bjelovarsko-bilogorske županije prijavljena za uzoritu ženu u Republici Hrvatskoj. Bili smo s njom na natjecanju i pomogle joj pripremiti stol. Znači, trudimo se da naš rad i rad seoskih žena bude prikazan kroz proizvode i rukotvorine koje radimo.
Iako žene na selu imaju ključnu ulogu u razvoju zajednica, često se suočavaju s mnogim izazovima. Koji su po vašem mišljenju glavni izazovi s kojima se
žene na selu suočavaju, te na koji način vaša Udruga pomaže u njihovom osnaživanju i priznavanju njihovog rada?
Vesna Belošević: Najvažnije je primijetiti kako se promijenio način života što se tiče rada seoskih žena. To više nisu žene koje samo rade na poljoprivredi, uzgajaju domaće životinje i brinu o kućanstvu. Sada žene rade i na velikim strojevima, kombajnima i traktorima. Uloga seoske žene kao domaćice, kao kućanice i brige o kokicama je završena priča. One rade na velikim farmama posve drugim načinom života nego prije. Što znači da se gubi onaj dio slobodnog vremena kada su se seoske žene mogle posvetiti tradiciji, oslikavanju, pletenju i heklanju. Ima žena koje su još uz sve obaveze na obiteljskom gospodarstvu i zaposlene. Zato aktivnosti i edukacije organiziramo u Gudovcu kako bi ženama bilo lakše doći i obogatiti svoju dnevnu rutinu. Imale smo edukacije o zdravlju, predavanje o depresiji u menopauzi, o utjecaju hrane na mozak.
Udruga žena Gudovac već je postigla značajan uspjeh kroz svoje projekte. Koje aktivnosti i planovi za budućnost smatrate prioritetnima u vašem radu?
Vesna Belošević: Sastajemo se svaki ponedjeljak. Bjelovarski sajam nas je pozvao na 3. sajam OPG-a i eko proizvođača koji će se održati 23. i 24. studenog na Sajamskom prostoru Gudovac da izložimo svoje predmete i da im pomognemo u osmišljavanju programa. Peći ćemo, na primjer, domaće kolače od čvaraka i od buče, imat ćemo predstavu za djecu “Jakica i hrabri Pero”, koja govori o mitskim bićima Bilogore.
U svakom slučaju, naš glavni cilj ostaje i dalje važan, a to je očuvanje gudovačke pisanice i promicanje kulturne baštine bilogorskog kraja. Sad je postavljen trajni postav gudovačke pisanice. Vidljiv je naš rad i doprinos kulturnoj baštini. I dalje ćemo biti aktivni s dramskom sekcijom. Trenutno radimo na novom tekstu “Il’ tica, il’ Galeb”, a tema je nasilje nad ženama. Kroz predstavu dajemo informacije kome se žena može obratiti, kako prepoznati nasilnika, osvještavamo žene da se nasilje događa svuda oko nas i da se ono mora zaustaviti. Uglavnom, shvatile smo da imamo jako puno rukotvorina pa smo ih odlučile češće izlagati. U narednom razdoblju ćemo se, dakle, više usmjeriti na predstave, izlaganje gudovačke pisanice i na brigu o vlastitom zdravlju. Od ovog tjedna krećemo ponovno s vježbama istezanja i vježbama za kralježnicu.
Razgovor vodila: Neda Adamović
