Thomas Mann – Čarobna gora

Objavljeno:
Thomas Mann – Čarobna gora

ČAROBNA GORASimptomi: Baš vam se čita neki nobelovac? Volite romane napisane u širokom, epskom zamahu s naglašenom filozofskom crtom? Romane koje je najljepše čitati zavaljen u naslonjač i zamotan u deku uz pucketanje vatre? Romane koji objašnjavaju i daju presjek čitave jedne epohe i opisuju stanje duha neposredno prije Prvoga svjetskog rata?

Terapija: Nećemo pretjerati ako kažemo da se ne možete osjećati europskim intelektualcem ako niste pročitali ovaj roman. Jednostavno rečeno, Čarobna gora je nešto čega se prije ili kasnije morate dohvatiti, a radnja je otprilike sljedeća: Hans Castorp, mlad inženjer, uputio se iz Hamburga, svoga rodnog grada, u  Davos, gdje se na liječenju nalazi njegov bratić. Namjera mu je bila ostati tri tjedna, no budući da u sanatoriju saznaje da ni on nije posve zdrav, posluša liječnike i ostaje ”gore”, prvo na kraće vrijeme, zatim na neodređeno, a naposljetku se posjet pretvara u boravak koji traje punih sedam godina, do godine 1914. kada se prizdravljeni pacijent odziva mobilizaciji i nestaje negdje u rovovima Prvoga svjetskog rata. U tijeku boravka upoznaje svoju bolest, metode liječenja plućne tuberkuloze, svakodnevicu sanatorija, no prije svega nekoliko neobičnih bolesnika koji duhovno i emotivno utječu na njega, tako da pomalo naivan mlad čovjek stječe intelektualna i tjelesna iskustva o kojima ništa nije slutio.

Zasebnom ozračju sanatorija, koje svojim ugodnim ali i opasnim čarima postupno obavija svijest mladoga Castorpa, svojstveno je da izaziva u tijeku vremena neobične, neslućene preobrazbe, koje se očituju i u promjeni shvaćanja o tome što je prirodno a što neprirodno, što je zdravo a što bolesno… Castorpovo poniranje u nepoznat životni ritam lječilišta … često je obilježeno i neslućenim susretima s misaonim i estetskim doživljajima, pa se za Čarobnu goru može reći da je sedmogodišnja tjelesna kriza doba vrlo oprečnih iskustava, jer je poprište patnje i smrti ujedno i mjesto erotike, umjetnosti, znanstvenih spoznaja.

Podijelite:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Preskoči na sadržaj