ŽIVOT S PČELAMA
Povodom Svjetskog dana pčela koji se obilježava 20. svibnja, razgovarali smo s Marijom i Daliborom Horvat iz Bjelovara, vlasnicima OPG-a. U razgovoru s njima nastojali smo se dotaknuti pitanja koja su važna za naše ali i šire područje u pčelarstvu. Kako izgleda pčelarstvo u Hrvatskoj ali i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, s kojim se problemima susreću, koje su sve dobrobiti meda i ostalih proizvoda od meda za naše zdravlje, saznali smo od naših sugovornika. Svoje stručno ali i osobno mišljenje podijelili su s nama. Oduvijek su pčele privlačile ljude i budile našu znatiželju, a o njihovom načinu života i gotovo savršenoj organiziranosti oduvijek se znalo.
Isplativost i svakodnevni rad
Bavljenje pčelama uz povoljne vremenske prilike omogućava relativno brz povratak uloženih sredstava (barem mi to tako vidimo) od ostalih djelatnosti vezanih uz prirodu i poljoprivredu. Slažete li se s ovom tvrdnjom? Kako biste nam približili pčelarstvo i rad s pčelama? Možete li nam opisati svoje svakodnevne aktivnosti kao vlasnici OPG-a Horvat?
Mogućnost brzog povrata uloženih financijskih sredstava jednaka i brzom gubitku uslijed vremenskih nepogode ili bolesti pčela. Čista isplativost bavljenja uzgojem pčela važna je profesionalnim pčelarima s velikim brojem košnica. Za male pčelare kojima je vlastiti vrhunski proizvod krajnji cilj, čista isplativost nije na prvom mjestu. To naravno ne znači da treba beskonačno ulagati bez rezultata i povrata uloženog.
Samo dobre vremenske prilike ne garantiraju i veliki prinos meda. Da bi pčelarska sezona bila uspješna , važno je da je pčelar dobro educiran (pčelarska literatura, pohađanje tečaja pčelarenja, edukativnih predavanja, izmjena znanja s iskusnijim pčelarima), da zna pripremiti svoje pčelinje zajednice za dolazeću zimu, da se tokom zime priprema za nadolazeće radove u pčelinjaku početkom proljeća (užićavanje okvira, otapanje voska, priprema satnih osnova, popravljanje oštećenih nastavaka ili priprema novih, priprema pčelinjih pogača ili nabavka istih, dezinfekcija alata i pribora itd. ). Mi smo stacionirani pčelari, tako da naš intenzivan rad na pčelinjaku kreće u trećem mjesecu. Pčelinje zajednice pripremamo da bi imali uspješno vrcanje cvjetnog meda, bagrema i lipe u šestom mjesecu.
Nakon toga slijedi suzbijanje varoe, kontrola hrane u košnicama, potencijalna prihrana i uzimljavanje.
Pčelarstvo u Hrvatskoj
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, u 2018. godini bilo je 7283 pčelara. Najveći broj pčelara zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kako biste procijenili na kojem mjestu se nalazi Bjelovarsko-bilogorska županija i kakvi su uvjeti za daljnji razvoj? Koji su čimbenici ključni za razvoj pčelarstva u Republici Hrvatskoj?
Budući da je Splitsko-dalmatinska županija velika i ima veliki broj pčelarskih udruga to je i za očekivati. Vjerojatno se i nakon 6 godina nije stanje bitno promijenilo. Jake su i Osječko-baranjska i Sisačko- moslavačka županija, a mi smo, nadam se, u „zlatnoj sredini“. Točan podatak nemam, ali mislim da se on kreće u Županiji oko 27000 košnica, oko 350 pčelara koji su članovi 6 udruga.
Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana i trebalo bi imati veliki gospodarski značaj. Važno je poticati i educirati mlade ljude da se počnu njime baviti.
Kako u drugim djelatnostima tako i u pčelarstvu važno je da možemo svoj med prodati po korektnim cijenama, što na kućnom pragu i na veliko, jer otkupa na veliko gotovo da i nema, a ono što se nudi je po jako malim cijenama. Treba povećati kontrolu uvoza, naročito patvorenog meda. Preporuka je da se med kupuje direktno od pčelara.
Važnost pčela za ekosustav i ljudsko zdravlje
Pčele su dragocjeni dio ekosustava. Od iznimnog su značaja za naše zdravlje. Smatrate li da mi to uistinu shvaćamo? Da znamo kolika je njihova važnost? Na koji način nam se to još može približiti?
Pčelarstvo je danas gotovo u potpunosti kultivirano u najvećem djelu svijeta. Svi trebaju biti uključeni u očuvanje tih marljivih i nadasve korisnih kukaca i njihova uloga u našem svakodnevnom životu uopće nije upitna. Važnost pčela je neprocjenjiva, no njihov doprinos kroz oprašivačku aktivnost višestruko je veći od vrijednosti pčelinjih proizvoda koje proizvedu.
To se provodi edukacijom već od vrtićke dobi, preko škola, manifestacija, sajmova.
Da još malo ostanemo na zdravlju. Možete li nam reći nešto više o dobrobiti meda, propolisa i matične mliječi? Da li vi kao OPG proizvodite neke proizvode od meda? Za što se koriste?
Naš OPG nudi tri vrste meda: cvjetni, bagrem i lipu, pelud i propolis. Ti proizvodi se najčešće konzumiraju za vrijeme jesenskih prehlada i tijekom zime, iako bi se trebali koristiti kroz cijelu godinu budući da imaju važnu ulogu u jačanju imuniteta. O njihovoj dobrobiti može se sve naći u literaturi i na internetu. Važno je naglasiti da sve te proizvode pčele koriste svakodnevno u svojim zajednicama za ishranu legla, pčela i matice (med, pelud i matična mliječ) te dezinfekciju košnice (propolis).
Izazovi u pčelarstvu
Pčelinje populacije mogu pružiti vitalne znakove kada je u pitanju zdravlje određenog područja. Čimbenici koji utječu na populacije pčela također će utjecati na druge vrste kukaca i općenito na veći ekosustav. Nažalost, svjedoci smo sve češćih gubitaka kolonija pčela kako u svijetu tako i kod nas. Što je uzrok tome? Kolika je čovjekova uloga?
Gubitak pčelinjih zajednica je za svakog pčelara ne samo ekonomski nego i emotivni gubitak. Zimski gubitci su sastavni dio života pčela i pčelarenja i ne bi smjeli prelaziti 10%. Međutim, posljednjih godina sve više pčelara prijavljuje gubitke tijekom gotovo čitave godine. Ako zajednice nisu na vrijeme tretirane protiv varoe ili je to učinjeno neuspješno, zajednice jako oslabe i ugibaju unatoč velikoj snazi. Veliki su problem i nesavjesni pojedinci koji svoje poljoprivredne kulture i blizini pčelinjaka tretiraju u vrijeme cvatnje, najčešće nedozvoljenim sredstvima. U tom slučaju pčele u svoja društva unose pesticidima kontaminirani pelud što dovodi do pojačanog uginuća.
Jedno vrlo jednostavno i teško pitanje. Što će biti s nama ljudima ako pčele nestanu? Mislite li da će se to uistinu dogoditi?
Zbog onečišćenja okoliša i bolesti koje su se u Europi pojavile zadnjih desetljeća pčelama prijeti velika opasnost, a bez njih bi došla u pitanje i ishrana čovječanstva, posebice u EU, gdje o oprašivanju ovisi i do 80 % poljoprivrednih kultura koje se koriste za prehranu. Budući da smo svjesni tog problema i važnosti pčela vjerujemo da do toga neće nikada doći.
Pčelarski proizvodi i njihova primjena u raznim industrijama
Pčelarska industrija proizvodi poznate proizvode kao što su med, pčelinji pelud, pčelinji vosak, pčelinji otrov, matična mliječ… da spomenemo samo neke. Ovi pčelinji proizvodi imaju vrlo različite uloge, na primjer u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, kao dodatak prehrani, u medicinskoj industriji kao prirodni lijek za virusne infekcije. Pčele su jedan od naših primarnih oprašivača ali nije im to jedina funkcija u prirodi. Koriste nam na puno više načina što vidimo iz navedenih primjera. Koliko je to važna gospodarska grana?
Koliko je pčelarstvo važna gospodarska grana govori činjenica da postoji Nacionalni pčelarski program koji je usklađen s Uredbama EU.
Ljubav prema pčelama
Pripremajući se za ovaj razgovor, naslutila sam koliko vam znači ovaj posao. Možete li opisati svoj osobni doživljaj i zašto biste pčelarstvo preporučili i drugima? Da li biste mogli izdvojiti nekog pčelara koji vas fascinira, zaljubljenika u pčele?
Iako je pčelarenje nepredvidljivo i nije fizički lagan posao on nama donosi zadovoljstvo. Ono zahtijeva izuzetno veliko znanje i strpljenje, a onaj tko tome pristupi s dušom zauzvrat dobiva veliki priljev energije, smirenosti, topline i zadovoljstva stečenog komunikacijom s pčelama. Med koji su proizvele naše pčele je nama najbolji, jer znamo da smo u tom procesu zajedno sudjelovali.
U svome radu da li koristite knjige kao sredstvo edukacije? Možete li nam izdvojiti neke stručne naslove? Koju edukaciju ste prošli? Koliko je trajala i koliko vam je pomaže u radu?
Godinu dana prije kupnje prvih 5 pčelinjih zajednica dobro sam proučio literaturu. Kasnije sam završio i pčelarsku školu, a i dugogodišnji sam pretplatnik časopisa „Hrvatska pčela“. Uvijek dobro dođu i informacije iskusnijih pčelara te edukativna predavanja u sklopu Pčelarskog sajma u Gudovcu i edukacije u organizaciji Županijskog pčelarskog saveza i savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede. Dobra iskustva imamo i sa studijskih putovanja i obilazaka drugih pčelinjaka po Hrvatskoj i Sloveniji.
Za kraj jedna književna preporuka. Imate li vremena za čitanje? Što volite čitati?
Redovito čitam sve vezano za pčelarstvo, a za dobar krimić uvijek se nađe vremena bar na godišnjem odmoru.
Razgovor vodila: Ivana Blažeković
