Simptomi: Želite pročitati roman koji je predložak za nagrađivani animirani film? Zainteresirani ste za francusku znanstvenofantastičnu književnost?

Terapija: Daleka je budućnost. Raagovi, ogromni plavi divovi, sa Zemlje su dovukli male ljudskove u svoju postojbinu – planet Ygam. Neke su ljudskove pripitomili i drže ih kao kućne ljubimce, ali neki žive kao divlje životinje po parkovima i svake dvije raaške godine ih se izlovljava. Način na koji se Raagovi odnose prema ljudskovima u potpunoj je suprotnosti s njihovim tehnološkim i duhovnim razvojem. Raagovi žive dugo, ali se razmnožavaju rijetko pa žele držati pod kontrolom populaciju ljudskova. Meštar Sinh, vrlo utjecajan Raag svojoj je kćeri poklonio jednog novorođenog ljudića. Tiwa ga je nazvala Gro, skraćeno od Grozni. Kada Grozni odraste, dogodit će se velike promjene u odnosima ljudskova i Raagova…

Roman Fantastični planet (1957.) poslužio je kao predložak za istoimeni animirani film (La Planète sauvage, 1973.), kojega je režirao René Laloux, a koji je nagrađen na filmskom festivalu u Cannesu.

The post Stefan Wul – Fantastični planet first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ostaci ostataka čovječanstva napustili su umiruću Zemlju kako bi pronašli novi dom među zvijezdama. Prateći tragove svojih predaka nailaze na najveće blago prošlog vremena, svijet formiran i spreman za život ljudi. Ali nešto nije u redu u ovom novom raju. U tom nizu godina dok je planet bio napušten, rad njegovih arhitekata stvorio je katastrofalne urode. Prastar i napušten, daleko je od idealnog planeta. Novi vladari pretvorili su ga iz skloništa u najgoru noćnu moru ljudskog roda. Sada su dvije civilizacije na pragu sukoba, testirajući granice onoga što trebaju učiniti da prežive. Dok sudbina čovječanstva visi o niti, pitanje je tko će postati istinski nasljednik nove Zemlje?

Adrian Tchaikovsky je britanski pisac koji je, prije nego što je postao pravnik, studirao zoologiju i psihologiju. Njegovo poznavanje tih područja pridonijelo je kvaliteti romana Djeca vremena koji je 2016. godine osvojio nagradu Arthur C. Clarke – najprestižniju britansku nagradu za znanstvenofantastična književna djela. Prošle godine je objavljen i nastavak – Children of Ruin, a medijska kuća Hangar 7 za ljeto najavljuje njegov hrvatski prijevod. Najavljeno je i gostovanje Adriana Tchaikovskog u Rijeci koja je domaćin ovogodišnjeg Eurocona: Futuricon.

The post Adrian Tchaikovsky – Djeca vremena first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Prije šest dana, astronaut Mark Watney postao je jedan od prvih ljudi koji su hodali površinom Marsa. Danas je siguran da će biti prvi čovjek koji će na njemu umrijeti. Nakon što ga je oluja pijeska i prašine umalo ubila, te natjerala ostatak njegove posade da se evakuira u uvjerenju da je mrtav, Mark ostaje izoliran i potpuno sam. Nema načina da dojavi Zemlji da je živ – a čak i kad bi to uspio, izdahnuo bi mnogo prije dolaska spasitelja. Sva je prilika, doduše, da neće imati vremena za umiranje od gladi. Oštećena aparatura, nesmiljen okoliš ili obična ljudska greška mnogo će mu vjerojatnije doći glave. Samo, Mark još nije spreman dići ruke. Oslanjajući se na svoju domišljatost i umijeće – kao i nepokolebljivo odbijanje odustajanja – on uporno prevladava jednu naizgled nerješivu prepreku za drugom. Hoće li mu domišljatost biti dovoljna da se spasi iz nemoguće teške situacije?

Roman Marsovac prvo je djelo informatičara Andyja Weira, prvotno samostalno objavljeno putem internetskog izdanja. Smjesta je oduševio publiku i privukao odlične kritike, doživjevši i fantastičnu ekranizaciju u režiji Ridleyja Scotta, s Mattom Damonom i Jessicom Chastain u glavnim ulogama.

The post Andy Weir – Marsovac first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ovaj roman će vas odvesti u svijet daleke budućnosti. Tamo su ljudi povezani međuzvjezdanim putovanjima kroz crvotočine – rupe u našem prostoru. Neki žive na planetima visoke tehnologije dok su neku u feudalno ustrojenim kolonijama. Središnje likove priče čine Vorovi – pripadnici elitne vojničke kaste s planeta Barrayar i članovi njihove najuglednije porodice – Vorkosigan. Glavni junak je Miles Vorkosigan, sin jedinac barrayarskog premijera. U ovom romanu Lois McMaster Bujold upleće Milesa u nezamislive nevolje. Kako će preživjeti, a možda i događaje preokrenuti u svoju korist saznajte u ovom zanimljivom romanu koji se odlikuje napetom fabulom i duhovitim dijalozima.

The post Lois McMaster Bujold – Vorska igra first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Imamo za vas izvrstan vodič – znanstveno satirični roman koji će vas kroz smijeh i dogodovštine Arthura Denta povest na put kroz galaksiju. U središtu je romana Arthur Dent, običan čovjeka koji jednog četvrtka ostane bez kuće te otkrije da to nije ni približno najgore što mu se može dogoditi. Preživi događaj u kojem izvanzemaljci unište Zemlju da bi napravili prostor za izgradnju svemirske autoceste. Spletom tih okolnosti primoran je autostopirati po galaksiji.  Krenite s njim na zanimljivi put ili se prisjetite kako je putovati s njim!

The post Douglas Adams – Vodič kroz galaksiju za autostopere first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ukoliko ste se pronašli u uvodu, onda će vas sigurno zanimati romani Lois McMaster Bujold. Preporučamo vam prvi roman iz serije romana Pustolovine Milesa Vorkosigan,  Pripravnik za ratnika.  Bujold će vas uvesti u jedan novi fantastični svijet budućnosti. Prvi roman donosi priču o propalom kadetu Carske svemirske akademije Milesu Vorkosiganu i njegovu bezazlenom posjetu baki na koloniji Beta – posjetu koji će završiti kao ratnički pohod bez presedana, kao briljantno izvedena akcija stvorena za anale gerilskih operacija i sve vojne udžbenike, kao avantura u kojoj će nastati najopasnija postrojba u poznatom svemiru – Slobodni dendariijski plaćenici!

The post Lois McMaster Bujold – Pripravnik za ratnika first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Imamo nešto za vas, jedan nadasve zanimljiv roman koji obavezno morate pročitati, Metro 2033. Roman je nastao kao internetski eksperiment Dmitrija Gluhovskog te je brzo privukao čak dva milijuna ruskih čitatelja, a kad je izdan kao knjiga, samo je u Rusiji prodan u gotovo pola milijuna primjeraka. Sve u svemu, zanimljiv roman jer je u njemu izražena društvena kritika i politička satira.

U Moskvi 2033. stvari ne stoje baš najbolje, bar što se tiče ljudske rase koja je površinu, radi nuklearne katastrofe, zamijenila mračnim hodnicima zapečaćenog metroa. Duboko pod zemljom skupine stanica fomiraju svojevrsne gradove-države koje se bore za oskudne resurse. Valuta su metci, a hrana uglavnom dolazi iz podzemnih svinjogojilišta i plantaža gljiva. Mladić Artem preživio je nuklearnu kataklizmu i s nekoliko tisuća sugrađana živi duboko ispod površine zemlje – u razgranatoj mreži stanica i pruga moskovskog Metroa. Premda je život na njegovoj stanici, VDNG-u, prilično dobro organiziran, ljudi počinju nestajati, a opakog neprijatelja – mutante crne – teško se može savladati. Artem se naizgled ne odlikuje naročitom hrabrošću, međutim od tajanstvenoga Huntera dobiva izuzetno važan zadatak: od VDNG-a mora doći do srca Metroa, legendarnog Polisa, kako bi upozorio na probleme s kojima se njegova stanica suočava te pronašao rješenje koje će spasiti mnoge živote. U svojoj potrazi mladić će proputovati čitav Metro, a probit će se i na površinu, u ruševine grada gdje je život potpuno izobličen radijacijom.

Jesmo li vas možda potaknuli da pročitate ovu knjigu? Ili ste ju možda već pročitali? Te ono važnije, što biste nama preporučili da pročitamo?

Do sljedeće preporuke tjedna,
lijep pozdav i puno dobrih knjiga

The post Dmitry Glukhovsky – Metro 2033. first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Preporučamo vam knjigu Vrli novi svijet Aldous Huxleya. Malo ironične verzije utopijske budućnosti može vas povesti u preispitivanja smisla života, a i društva u kojem živimo.

Uz Orwellov 1984. i Zamjatinov Mi, Huxleyjev Vrli novi svijet smatra se jednim od glavnih antiutopijski roman 20. stoljeća. Djelo je nastalo u vremenu između dva svjetska rata, roman iznosi tadašnje autorove strahove i zabrinutost zbog smjerova budućih (s)kretanja zapadne civilizacije, u prvom redu onakve kakve se oblikuju na američkoj strani Antlatika.

Kada je napisan, roman je bio u jednoj od svojih razina i ispred svog vremena pa tek danas, u doba uvođenja tehnika genetskog inženjeringa, vidimo Huxleyevo djelo u novom svijetu. Njegove kaste, još prije rođenja predodređene, Alfe, Bete, pa sve do imbicilnih Epsilona, slika su jednog stabilnog društva umjetne sreće, u kojoj svatko zna svoje mjesto u njemu i
zadovoljan je njime. Jer tako su im ucijepili u mozak i u tijelo…

Da nije već ranije napisano, Vrli novi svijet, trebalo bi danas napisati. Ovako, potrebno ga je samo pročitati. Prvi put ili još jednom.

The post Aldous Huxley – Vrli novi svijet first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.