Terapija: Elias i njegovi prijatelji opsjednuti su glazbom i pop-kulturom općenito. Dane provode jedni kod drugih u stanovima gdje preslušavaju “vinilke” i raspravljaju o rock&rollu, književnosti i djevojkama. Činjenica da preslušavaju vinil umjesto cd-a ukazuje na odmak od trenutačne situacije u svijetu muzike i od svijeta općenito.

Oni nisu nostalgični za vremenima koja nisu doživjeli, štoviše, duboko preziru priče o zlatnim osamdesetima, no nisu ni posve kod kuće u 21. stoljeću. Nalaze se u nekoj vrsti limba, analogni momci u digitalnom svijetu, generacija u tranziciji. Dovoljno su pametni da ne sudjeluju, no previše rezignirani i prelijeni da bi nešto napravili.


Nebo u kaljuži priče su o mladim ljudima koji ne znaju što žele, no znaju što ne žele. One se bave ljubavlju, odrastanjem i suočavanjem s prvim većim odgovornostima. Dvadesetak priča čiji soundtrack čini glazba od Iggyja Popa, Clasha i Ramonesa, do Modest Mousea, Libertinesa i Strokesa. Dvadesetak priča koje neće promijeniti ničiji život osim života glavnoga lika.

Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost te engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za časopise i portale. Prozu je objavljivao u Quorumu, Zarezu, Fantomu slobode, časopisu Nova riječ, časopisu Script, zborniku Record Stories, antologiji mladih prozaika Bez vrata, bez kucanja te na raznim internetskim portalima.

Književni prvijenac “Nebo u kaljuži” objavio je 2015. Jedan je od osnivača “TKO ČITA?”, programa namijenjenog mladim autorima. Također je jedan od urednika zbornika TKO ČITA? za sezone 2015./16 i 2016./17. Priče su mu uvrštene u antologiju Best European Fiction 2017 i prevedene na engleski, njemački, poljski i rumunjski.

The post Sven Popović – Nebo u kaljuži first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:  Kriminalistički roman Izgubljene djevojčice svjetska je uspješnica i treći slučaj inspektorice Kim Stone.

   Dvije su djevojčice otete. Samo će jedna biti vraćena. Roditelji koji ponude veći iznos dobit će svoju kćer natrag, ali drugi neće. Nemojte se zavaravati – jedno će dijete umrijeti. Kad njihove devetogodišnje kćeri budu otete i dvije se obitelji nađu usred noćne more, detektivka inspektorica Kim Stone započinje istragu. No sat već otkucava. Dok su obitelji suprotstavljene jedna drugoj, jer svaka pokušava vratiti svoje dijete, Kim strahuje da bi ovi okrutni zločinci mogli biti najopasniji s kojima je ikad imala posla…

   Svojim prvim romanom prevedenim na hrvatski jezik nazvanim Nijemi vrisak, Angela Marsons odmah je među našim čitateljima stekla brojne poklonike, a njezina istražiteljica Kim Stone postala kultnim književnim likom. Nakon drugog romana, objavljenog na hrvatskom jeziku, Izopačene igre, pojavljuje se i treći Izgubljene djevojčice koji donosi nove, podjednako napete i zanimljive avanture sada već omiljene istražiteljice Kim Stone.

The post Angela Marsons – Izgubljene djevojčice first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Tražite lako i zabavno štivo za godišnji odmor? Volite intrige i neočekivane zaplete?

Terapija: Ljetovanje je trebalo biti savršeno – okupile su se četiri najbolje prijateljice sa svojim obiteljima u luksuznoj vili pod blistavim suncem Provanse. Međutim, pojavile su se nevolje u raju. Kate počinje sumnjati da ju suprug vara i to s jednom od njezinih najboljih prijateljica. Jedna od njih bit će spremna žrtvovati godine prijateljstva i uništiti njezinu obitelj. Ali koja?

Dok se približava istini, Kate prekasno otkriva da su ulozi daleko viši nego što je mogla zamisliti. Netko u vili spreman je čak i ubiti kako bi tajna ostala skrivena.

The post T. M. Logan – Odmor first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Želite pročitati roman koji je predložak za nagrađivani animirani film? Zainteresirani ste za francusku znanstvenofantastičnu književnost?

Terapija: Daleka je budućnost. Raagovi, ogromni plavi divovi, sa Zemlje su dovukli male ljudskove u svoju postojbinu – planet Ygam. Neke su ljudskove pripitomili i drže ih kao kućne ljubimce, ali neki žive kao divlje životinje po parkovima i svake dvije raaške godine ih se izlovljava. Način na koji se Raagovi odnose prema ljudskovima u potpunoj je suprotnosti s njihovim tehnološkim i duhovnim razvojem. Raagovi žive dugo, ali se razmnožavaju rijetko pa žele držati pod kontrolom populaciju ljudskova. Meštar Sinh, vrlo utjecajan Raag svojoj je kćeri poklonio jednog novorođenog ljudića. Tiwa ga je nazvala Gro, skraćeno od Grozni. Kada Grozni odraste, dogodit će se velike promjene u odnosima ljudskova i Raagova…

Roman Fantastični planet (1957.) poslužio je kao predložak za istoimeni animirani film (La Planète sauvage, 1973.), kojega je režirao René Laloux, a koji je nagrađen na filmskom festivalu u Cannesu.

The post Stefan Wul – Fantastični planet first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Volite čitati romane koji govore o ljubavi i gubitku? O borbi za goli život i divljini koja se nalazi kako u prirodi tako i u samom čovjeku?

Terapija: Ernt Allbright, ratni zarobljenik, vraća se iz Vijetnamskog rata kao promijenjen čovjek nepredvidljive ćudi. Kada ponovno ostane bez posla, donosi impulzivnu odluku: odselit će se s obitelji na sjever, u Aljasku, gdje će živjeti izvan komunalnog sustava, na posljednjoj američkoj divljoj granici.

   Trinaestogodišnja Leni, djevojčica koja sazrijeva u burnom vremenu, uhvaćena je u vrtlog strastvenog i olujnog odnosa svojih roditelja. Usuđuje se nadati da će nova zemlja omogućiti njezinoj obitelji bolju budućnost. Leni očajnički želi pripadati nekom mjestu. Njezina majka, Cora, spremna je učiniti sve za čovjeka kojega voli, poći s njim kamo on želi, čak ako to znači slijediti ga u nepoznato.

   Isprva se čini da je Aljaska odgovor na njihove molitve. U divljoj zabiti te države nalaze odlučnu i neovisnu zajednicu snažnih muškaraca i još snažnijih žena. Dugi sunčani dani i velikodušnost domaćih ljudi pomažu obitelji Allbright, koja je nedovoljno pripremljena i bez zaliha hrane za život u divljini.

   Ali kako se približava zima i tama počinje obavijati Aljasku, Erntovo se krhko mentalno stanje pogoršava i obitelj počinje pucati…

The post Kristin Hannah – Moja Aljaska first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Volite čitati autobiografske knjige? Rado biste pročitali knjigu autorice koja se ne ustručava podijeliti svoje misli i osjećaje?

Terapija: Knjiga Kud si krenula? donosi priču o dvije sestre, Adi i Nastji. Ada vrlo rano u djetinjstvu počinje primjećivati čudne simptome, a kod Nastije se simptomi pojave nešto kasnije u odrasloj dobi. Knjiga je to o životu obilježenom bolešću – multiplom sklerozom. Međutim, kako i sama autorica u više navrata navodi to nije priručnik ili knjiga samopomoći oboljelima. To je knjiga koja donosi vrlo osobnu priču o pronalaženju sebe unatoč bolesti. Priča je to o ljubavi, ponovnom otkrivanju i prepuštanju pisanju, staklenoj djeci, transformaciji i raspadu obitelji, odabiru vlastitog puta i preuzimanju odgovornosti za vlastiti život. Iako je knjiga vrlo emotivna i donosi teške teme bez uljepšavanja, ipak ima i neku pozitivnu energiju. Osim tematskog sloja knjiga ima zanimljiv i dobro promišljen stilski dio.

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Kud si krenula? spisateljice Nastje Kulović koje će se održati u četvrtak, 2. srpnja 2020. u 19 sati u Boho parku ispred Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, predstavljanje knjige održat će se u prostoru Studijskog odjela Knjižnice.

The post Nastja Kulović – Kud si krenula? first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Uživate u smirenosti koja vas prožima kada promatrate vrtno zelenilo? Potreban vam je odmor od ubrzane i napete svakodnevnice? Želite se prepustiti dubokim mislima, promišljanju i zapažanju svijeta oko sebe?

Terapija: Je li važnije ono što se gleda ili ono što se vidi, i kako se zapiše? Između 1. kolovoza 2014. i 15. siječnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi danâ, za početak, odlučio promatrati svoj vrt. No tajni život kaktusa i kornjača, cvijeća i raslinja oko njegove kuće na voljenom otoku Menorci za jednog od najznačajnijih suvremenih svjetskih autora tek je početak putovanja. Nooteboomovi nas pogled i misao naime – ono što iz dana u dan gleda, vidi i zapisuje – nepogrešivo vode do intimnih pejzaža rijetke ljepote, do dubljeg iskustva svijeta u kojemu se glazba susreće s botanikom, filozofija s geografijom, a književnost s poviješću.

Potaknuta Voltaireovim pozivom da se obrađuje svoj vrt, 533 dana Ceesa Nootebooma veličanstvena je pohvala mudrosti, smirenosti i sporosti, knjiga kakvu danas trebamo više nego ikada. Vječno znatiželjan i zaigran, duh njezina autora još jednom potvrđuje da je za najveće među piscima vrt isto što i svijet, a svijet isto što i vrt.

„Dnevnik o zapažanju i promišljanju, pun dubokih misli i čiste nepogrešivosti u jeziku.“ Die Zeit

„Na djelu je posvemašnje majstorstvo, nenametljiva, ali sveprisutna jasnoća gledanja, razmišljanja, izražavanja – hipnotizirajućeg ritma i decentne lirike.“ De Groene Amsterdammer

„Nooteboomove rečenice čitaju se kao da se seoskom cestom polako spuštate niz brijeg i bez ikakve žurbe upijate krajolik, tako savršeno jasno, tako hipnotizirajuće napisano.“ Trouw

„Nooteboom se pokazuje u punoj snazi kad piše o Španjolskoj. Za to je potreban pogled pun ljubavi, želja da se otkrije nešto novo, no prije svega brižljiv odnos prema onome što mu pripada i šire.“ NRC Handelsblad

The post Cees Nooteboom – 533 dana first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:  Teroristički napad u Parizu 11. siječnja 2015. godine, provociran karikaturama proroka Muhameda objavljenima 2011. godine u francuskom satiričkom časopisu “Charlie Hebdo”, oslobodio je potisnute strahove od islamističkih militantnih skupina od 11. rujna 2001. godine i otvorio mogući val novog nasilja. Knjiga Islam na Zapadu libanonskog isusovca Samira Khalila Samira progovara zadivljujućom jednostavnošću o najsloženijim i najdelikatnijim temama odnosa islama i Zapada, u formi intervjua, na svima razumljiv način.

Ovo djelo predstavlja poziv na ispit razabiranja. Razgovorom sa Samirom Khalilom Samirom, svjetski priznatim stručnjakom za odnose između islama i Zapada, ova knjiga želi pružiti jasne i dokumentirane odgovore na neka od pitanja koja nas zaokupljaju ponekad i do samog ruba panike.

The post Samir Khalil Samir – Islam na Zapadu first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

 Terapija: Znate li onaj užasni osjećaj kad vam se nečije lice učini poznato, ali nemate pojma ni zašto ni tko bi to mogao biti? Je li vam palo na pamet tu osobu slijediti da biste doznali tko je? Da biste doznali tko je Rosalie Blum…

Jedna nepromišljena odluka potaknuta nejasnim sjećanjem unijet će dašak avanture u monotonu svakodnevicu Rosalie, Aude i Vincenta te potaknuti čežnju za promjenom. U provincijskom gradiću životi troje vrlo različitih ljudi ispreplest će se u posve neočekivanu priču.

S neskrivenom simpatijom i uz blagu ironiju koju gajimo upravo prema onome u čemu se prepoznajemo, Camille Jourdy nježim crtežom i pastelnim jesenjim tonovima prati likove u potrazi za samima sobom.

The post Camille Jourdy – Rosalie Blum first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ostaci ostataka čovječanstva napustili su umiruću Zemlju kako bi pronašli novi dom među zvijezdama. Prateći tragove svojih predaka nailaze na najveće blago prošlog vremena, svijet formiran i spreman za život ljudi. Ali nešto nije u redu u ovom novom raju. U tom nizu godina dok je planet bio napušten, rad njegovih arhitekata stvorio je katastrofalne urode. Prastar i napušten, daleko je od idealnog planeta. Novi vladari pretvorili su ga iz skloništa u najgoru noćnu moru ljudskog roda. Sada su dvije civilizacije na pragu sukoba, testirajući granice onoga što trebaju učiniti da prežive. Dok sudbina čovječanstva visi o niti, pitanje je tko će postati istinski nasljednik nove Zemlje?

Adrian Tchaikovsky je britanski pisac koji je, prije nego što je postao pravnik, studirao zoologiju i psihologiju. Njegovo poznavanje tih područja pridonijelo je kvaliteti romana Djeca vremena koji je 2016. godine osvojio nagradu Arthur C. Clarke – najprestižniju britansku nagradu za znanstvenofantastična književna djela. Prošle godine je objavljen i nastavak – Children of Ruin, a medijska kuća Hangar 7 za ljeto najavljuje njegov hrvatski prijevod. Najavljeno je i gostovanje Adriana Tchaikovskog u Rijeci koja je domaćin ovogodišnjeg Eurocona: Futuricon.

The post Adrian Tchaikovsky – Djeca vremena first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.