Derviš Sušić – Hodža Strah

Objavljeno:
Derviš Sušić – Hodža Strah

Simptomi: Privlače vas knjige pisaca iz našeg prvog susjedstva? Rado biste pročitali nešto tematski i stilski blisko Andriću?

Terapija: Za Derviša Sušića u Hrvatskoj je malo tko čuo, jer nikada nisu postojali ni izvanknjiževni, ni književnomarketinski razlozi koji bi ovoga pisca proslavili u prvome susjedstvu. U ratu je bio partizan, o čemu svjedoči njegov dnevnik S proleterima , koji je osamdesetih bio u obaveznoj lektiri bosanskohercegovačkih osmoškolaca. Početkom šezdesetih počeo je ispisivati neku vrstu društvene satire, u romanima Ja, Danilo i Danilo u stavu mirno, koja je danas vrijedan dokument socijalističkih vremena, a nije previše izgubila ni na literarnoj vrijednosti.

Sedamdesetih je na jugoslavenskim televizijama više puta reprizirana televizijska serija Tale, snimljena po Sušićevoj prozi, pa je i kod bosanske publike stekla popularnost kakvu sam pisac nikada nije doživio.

Derviš Sušić je, pogotovu u romanima Hodža Strah i Nevakat, napisao i neke od najmuslimanskijih, ili islamom najprožetijih, stranica bosanske književnosti. Činjenica je da su najljepše prozne stranice inspirirane islamom, u bosanskoj književnosti napisala dvojica partizana i komunista, obojica u svojim počecima pobornici socijalističkoga realizma i teorije odraza, Derviš Sušić i Meša Selimović. Time doista nitko nije bio na gubitku, niti se tako potvrđivala neka društvena istina. Ali pred čitateljima, ipak, stoji neka vrsta moralne obaveze da prihvate cjelinu, a ne samo dio književne i duhovne istine ovih i ovakvih pisaca. To se pogotovo odnosi na Sušića, jer je on, za razliku od Selimovića, znao dobro pisati i kad bi branio i zastupao svoja ideološka uvjerenja.

Prvo hrvatsko izdanje Hodže Straha kasni više od dvadeset godina za izvornikom, koji, ako je suditi po referencama u kritikama novijih zagrebačkih kritičara kada pišu o knjigama koje tematiziraju Bosnu, nisu čitali ni oni koji bi po prirodi posla trebali biti upućeni i u prva književna susjedstva. Međutim, to zakašnjenje i ne mora biti toliko loše, jer je cjelokupni europski književni ambijent danas ponešto istočniji, nego što je bio za Sušićeva života. A i trend novohistorijskoga romana odgovarat će ovome dobrom starom piscu, bosanskome klasiku.                                                                                                                  Miljenko Jergović

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

Događanja

  • 28. siječnja 2022.  9:00 - 10:00
    AUDIO PRIČE

  • 2. veljače 2022.  12:30 - 13:30
    TELL ME MORE

  • 4. veljače 2022.  9:00 - 10:00
    AUDIO PRIČE

  • 9. veljače 2022.  12:30 - 13:30
    TELL ME MORE

  • 11. veljače 2022.  9:00 - 10:00
    AUDIO PRIČE

  • 12. veljače 2022.  10:00 - 12:00
    GUTAČI KNJIGA

  • 16. veljače 2022.  12:30 - 13:30
    TELL ME MORE

  • 17. veljače 2022.  12:00 - 13:00
    ČITULJKOVA virtualna čitaonica

  • 18. veljače 2022.  9:00 - 10:00
    AUDIO PRIČE

  • 23. veljače 2022.  12:30 - 13:30
    TELL ME MORE

  • 25. veljače 2022.  9:00 - 10:00
    AUDIO PRIČE

Preskoči na sadržaj