Derviš Sušić – Hodža Strah

Objavljeno:
Derviš Sušić – Hodža Strah

Simptomi: Privlače vas knjige pisaca iz našeg prvog susjedstva? Rado biste pročitali nešto tematski i stilski blisko Andriću?

Terapija: Za Derviša Sušića u Hrvatskoj je malo tko čuo, jer nikada nisu postojali ni izvanknjiževni, ni književnomarketinski razlozi koji bi ovoga pisca proslavili u prvome susjedstvu. U ratu je bio partizan, o čemu svjedoči njegov dnevnik S proleterima , koji je osamdesetih bio u obaveznoj lektiri bosanskohercegovačkih osmoškolaca. Početkom šezdesetih počeo je ispisivati neku vrstu društvene satire, u romanima Ja, Danilo i Danilo u stavu mirno, koja je danas vrijedan dokument socijalističkih vremena, a nije previše izgubila ni na literarnoj vrijednosti.

Sedamdesetih je na jugoslavenskim televizijama više puta reprizirana televizijska serija Tale, snimljena po Sušićevoj prozi, pa je i kod bosanske publike stekla popularnost kakvu sam pisac nikada nije doživio.

Derviš Sušić je, pogotovu u romanima Hodža Strah i Nevakat, napisao i neke od najmuslimanskijih, ili islamom najprožetijih, stranica bosanske književnosti. Činjenica je da su najljepše prozne stranice inspirirane islamom, u bosanskoj književnosti napisala dvojica partizana i komunista, obojica u svojim počecima pobornici socijalističkoga realizma i teorije odraza, Derviš Sušić i Meša Selimović. Time doista nitko nije bio na gubitku, niti se tako potvrđivala neka društvena istina. Ali pred čitateljima, ipak, stoji neka vrsta moralne obaveze da prihvate cjelinu, a ne samo dio književne i duhovne istine ovih i ovakvih pisaca. To se pogotovo odnosi na Sušića, jer je on, za razliku od Selimovića, znao dobro pisati i kad bi branio i zastupao svoja ideološka uvjerenja.

Prvo hrvatsko izdanje Hodže Straha kasni više od dvadeset godina za izvornikom, koji, ako je suditi po referencama u kritikama novijih zagrebačkih kritičara kada pišu o knjigama koje tematiziraju Bosnu, nisu čitali ni oni koji bi po prirodi posla trebali biti upućeni i u prva književna susjedstva. Međutim, to zakašnjenje i ne mora biti toliko loše, jer je cjelokupni europski književni ambijent danas ponešto istočniji, nego što je bio za Sušićeva života. A i trend novohistorijskoga romana odgovarat će ovome dobrom starom piscu, bosanskome klasiku.                                                                                                                  Miljenko Jergović

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest

Pretraživanje kataloga

Događanja

Nothing from 2. prosinca 2020. to 2. siječnja 2021..

  Preskoči na sadržaj