Simptomi: Volite čitati obiteljske sage? Rado proučavate povijest Kine, a istovremeno ste i ljubitelj glazbe?

Terapija: Madeleine Thien je napisala intiman i duboko političan roman Ne reci da nemamo ništa, čija je radnja ukorijenjena u Kinu, ali još više – u glazbu ljudskog postojanja. To je priča o Istoku i Zapadu, hipnotička saga o glazbi i tišini, koja je autoricu pretvorila u književnu zvijezdu.

Odlučna da od krhotina sjećanja i obiteljske povijesti sastavi lik davno nestaloga oca, mlada Kanađanka kineskog podrijetla Li-ling morat će zaroniti u more priča. Kreće putem koji od živopisnih čajana iz doba uspona Mao Ce Tunga, kroz gradove u previranju i pustinjska prostranstva, vodi do svojega tragičnog vrhunca – krvavo ugušene studentske revolucije na pekinškom Trgu nebeskog mira 1989. godine.

Prateći isprepletene sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika – onih koji su pokušavali preživjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala još dugo, na raznim stranama svijeta – Madeleine Thien s mnogo je humora i ljepote, srčano i sa zadivljujućim razumijevanjem napisala roman o ljubavi i izdaji, o snazi i privrženosti u najtežim vremenima.

The post Madeleine Thien – Ne reci da nemamo ništa first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Roman Bjeguni je svojevrsna posveta putovanjima i bijegu, traganju za smislo i lutanju bez cilja. Kroz djelo nas vodi glas pripovjedačice, pedesetogodišnje Poljakinje koja živi u SAD-u. Kao fascinantan presjek vremena, mjesta i prostora, ovo djelo slaže dulje i kraće priče koje se nižu u zanimljivu i razigranu strukturu te stvaraju svojevrsnu enciklopediju putovanja.

Olga Tokarczuk je 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za književnost, a ovaj roman je 2008. godine nagrađen uglednom poljskom književnom nagradom Nike.

„Postoje knjige koje su rijetke, knjige čije se prvo čitanje zauvijek ureže u pamćenje. Bjeguni Olge Tokarczuk nesumnjivo su jedna od tih dragocijenih knjiga.“ Josip Mlakić

“Hrvatski čitatelj dobiva Bjegune u ruke u trenutku kada je voljom jednoga hiperaktivnog virusa svijet neprestane mijene skoro pa u trenu zastao. Čitanje u sjeni karantene daje ovom romanu, jednom od najvažnijih u našem vremenu, posve novu perspektivu i dimenziju.” Mladen Martić

The post Olga Tokarczuk – Bjeguni first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Želite pročitati roman koji propitkuje stav prema ratu? Roman koji se bavi pobunom pojedinca?

Terapija: Radnja ovog antiratnog romana smještena je u rano ljeto 1991., kad je već svima jasno da će uskoro početi rat. Glavni lik, Andrej Šetka, odlazi iz Zagreba na jedan neimenovani otok jer misli da će tamo lakše preživjeti ono što se sprema. Uskoro biva mobiliziran, evidentiraju ga i pošalju kući gdje čeka konačni poziv za odlazak na ratište. U tim trenucima započinje duboka, istinska drama jednog mladića, istovremeno ga preplavljuje strah za život i novopronađena ljubav. Slike smrti sustižu slike ljubavi, izmjenjuju se košmarni snovi i vrlo precizno organizirana java; naš junak skriva se plivajući do obližnjeg otočića, spušta glavu u plavetnilo i oštro zamahuje rukama dok bježi od svoje sudbine. Na osvijetljenoj pozornici jedne mladosti prepliću se životne putanje vojnika i civila, otočana i ljudi iz grada, studentice dizajna iz Stockholma, partizanskog siročeta koje ovaj put spašava vlastitog sina i jednog po svemu neobičnog, tihog mladog čovjeka koji ne želi biti hrana za rat.

The post Ivica Prtenjača – Plivač first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: U dvadesetosmoj Davidu Bellu američki san postaje stvarnost. Borio se na svom putu prema vrhu, preživljavajući uredske čistke i skandale, da bi postao televizijski rukovoditelj. Davidov svijet zadivljen je imidžom koji treperi na američkim ekranima, fantazijama koje zarobljavaju američku imaginaciju. A onda san i ono što snove sačinjava, postaje noćna mora. Na vrhuncu uspjeha počinje ponovno otkrivati zbilju, stvarnost. Kamera mu je u ruci dok putuje zemljom u dirljivom naporu ka plijenu, ka prisilno nametnutom obrascu samoga sebe i američke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Problematizirajući svemoć slike, američku svijest u gruboj vlasti elektroničkih medija i sve vrste socijalne ili korporacijske umreženosti i ovisnosti, DeLillo svojim prvim romanom oblikuje svojevrsni shizogram koji “prokazuje” Ameriku kao festival smrti. Posao njegova glavnog junaka nadgledati je i biti nadgledan. Moć kamere jedina je stvarnost izvan koje ništa i ne postoji jer ona nameće značenje i tamo gdje ga nema. Televizija tako pomiče gledatelja od svijesti prvog do trećeg lica, do univerzalnog i društveno žuđenog trećeg lica. Kada glavni protagonist romana, umjesto o Navajo Indijancima, odlučuje snimiti film o vlastitu životu, DeLillo kao da najavljuje povratak stvarnoga svijeta. Izaći iz nevoljena vremena živ i postati dio svog vremena u podtekstu je te piščeve akcije. Kao i očita namjera da se obračuna s biti nacionalne duše koja se počinje buditi iz noćne more povijesti.

The post Don DeLillo – Americana first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: 

Simptomi: Kif Kehlmann, mladi pisac u besparici, usred noći primi telefonski poziv ozloglašenog prevaranta Siegfrieda Ziggyja Heidla, kojeg očekuje suđenje zbog prijevare banaka za sedamsto milijuna dolara. Heidl ima prijedlog: Kehlmann će dobiti deset tisuća dolara ako za šest tjedana, kao pisac iz sjene, napiše njegove memoare. Zadatak je to koji će se ubrzo pokazati sve samo ne jednostavnim: Ziggy je paranoičan i neuhvatljiv, zavodljiv i proturječan, a kako se rok za predaju knjige bliži, tama koja izbija iz pukotina njegove priče počinje hipnotički privlačiti i mijenjati pisca. Uskoro, Kif je sve manje siguran piše li on to memoare u Heidlovo ime ili Heidl zapravo iznova ispisuje njega: njegov život, njegovu budućnost, ali i samu prirodu istine. Knjiga postavlja pitanje, što je istina, a što je fikcija u svijetu?

Zasnovan na priči iz autorova života, naizmjence duhovit, napet i jezovit, roman Prvo lice Flanaganov je tour de force, rijetko snažna knjiga o vremenu u kojemu je zbilju teško razlučiti od fikcije, a slobodu nikad lakše zamijeniti lažnom idejom napretka.

The post Richard Flanagan – Prvo lice first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Eleanor Oliphant je pomalo drugačija tridesetogodišnjakinja. Vanjskom izgledu ne pridaje previše važnosti, a pored toga sklona je izravno govoriti ono što misli i to je čini idealnom metom ogovaranja među kolegama.  Eleanor vodi jednostavan život. Svaki dan na posao nosi istu odjeću, za ručak jede isti obrok na istom mjestu i to uvijek sama. Ništa ne nedostaje njezinu pomno organiziranom životu izbjegavanja društvenih interakcija, gdje vikende obilježavaju smrznuta pizza, votka i telefonski razgovori s mamicom. S Eleanor je malo toga u redu. To čitateljima ubrzo postane jasno.

Jedno obično dobro djelo srušit će zidove koje je Eleanor podignula oko sebe. Njoj su ljudi oduvijek bili nedokučivi, a sad mora naučiti kako navigirati svijetom koji svi ostali, čini se, uzimaju zdravo za gotovo i to dok traži hrabrost da se suoči s mračnim zakucima koje je cijeli život zaobilazila.

Riječ je debitantskom romanu Gail Honeyman za koji je autorica ovjenčana nagradom Next Chapter Award zaklade Scottish Book Trust i nagradom Costa za debitantski roman.

The post Gail Honeyman – S Eleanor Oliphant je sve u najboljem redu first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Georgi Gospodinov je najprevođeniji bugarski književnik  i jedan od najistaknutijih suvremenih europskih pisaca.

Ožujak 1945., kraj rata. U bitki za mali mađarski grad privremeno pobjeđuju Nijemci, a teško ranjeni bugarski vojnik k svijesti dolazi u podrumu mađarske udovice. Unuk tog vojnika kreće na put od gotovo cijelog stoljeća i tisuća kilometara, od prašnjave sajamske arene s kavezom u kojem tavori dječak-Minotaur, preko Juliette, koja cijeli život pred kinom iščekuje Alaina Delona, sve do podrumskog arhiva s bilježnicama u kojima su zapisani znaci starenja i smrti.

Fiziku tuge teško je sažeti u malo riječi, no nedvojbeno je riječ o fascinantnoj kronici našeg prostora i bivšeg vremena. Premda u nazivu ima tugu, u njoj je bogatstvo puno veće od samo jedne emocije: nostalgična, puna duha, zahvaća u najdublje čovjekove strahove i budi naša kolektivna sjećanja.

„Roman Fizika tuge od onih je knjiga koje morate pročitati. Bez nje nećete biti gluplji ni nepismeniji, ali biste, posve paradoksalno, mogli biti nesretniji.“
Miljenko Jergović

The post Georgi Gospodinov – Fizika tuge first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.