Simptomi:

Terapija: Roman Bjeguni je svojevrsna posveta putovanjima i bijegu, traganju za smislo i lutanju bez cilja. Kroz djelo nas vodi glas pripovjedačice, pedesetogodišnje Poljakinje koja živi u SAD-u. Kao fascinantan presjek vremena, mjesta i prostora, ovo djelo slaže dulje i kraće priče koje se nižu u zanimljivu i razigranu strukturu te stvaraju svojevrsnu enciklopediju putovanja.

Olga Tokarczuk je 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za književnost, a ovaj roman je 2008. godine nagrađen uglednom poljskom književnom nagradom Nike.

„Postoje knjige koje su rijetke, knjige čije se prvo čitanje zauvijek ureže u pamćenje. Bjeguni Olge Tokarczuk nesumnjivo su jedna od tih dragocijenih knjiga.“ Josip Mlakić

“Hrvatski čitatelj dobiva Bjegune u ruke u trenutku kada je voljom jednoga hiperaktivnog virusa svijet neprestane mijene skoro pa u trenu zastao. Čitanje u sjeni karantene daje ovom romanu, jednom od najvažnijih u našem vremenu, posve novu perspektivu i dimenziju.” Mladen Martić

The post Olga Tokarczuk – Bjeguni first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Mlada detektivka Lara odlazi u Patagoniju nakon što joj jave da joj je djed kojeg su ubili na isti način kao i dvadesetak godina ranije njezinog oca, ostavio nasljedstvo. Lara odlazi u Punta Arenas (u kojem više od polovice stanovništva čine doseljenici iz Hrvatske), ne samo radi nasljedstva nego i radi razjašnjavanja djedova ubojstva. Na tom putu pridružuje joj se stariji kolega, iskusni inspektor Vinko Sivec zvan Sivi, te se oni po dolasku u Punta Arenas suoče sa zločinima serijskog ubojice koji žrtve ubija nožem tako da ih prvo izbode, a potom im prereže grkljan.

Šef policijske stanice u Punta Arenasu dopušta Lari i Sivecu da sudjeluju u potrazi za ubojicom jer nema dovoljno ljudstva, s obzirom na to da je taj grad na jugu Čilea dotad bio mirna, učmala sredina u kojoj se godinama nije dogodio niti jedan težak zločin.

Rasplet uključuje nevjerojatne akcijske scene u kojima Lara i Sivec kreću avionom na Antartiku u potragu za ubojicom, a identitet ubojice šokantno je otkriće…

Hrvoje Šalković rođen je u Zagrebu 1973. Diplomirao je na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a poslijediplomski studij završio na londonskom University of Westminster. Pisanjem se bavi od 2002. od kada je objavio sedam romana i dvije zbirke kratkih priča. Proputovao je 116 zemalja na svih sedam kontinenata, član je Hrvatskog društva pisaca, dobitnik književne nagrade ”VBZ 2006”, te finalist književne nagrade ”Kiklop 2007”. Kada ne putuje živi i radi u Zagrebu.

A ako želite vidjeti i upoznati autora, dođite u našu knjižnicu u srijedu 11. siječnja u 19 sati.

The post Hrvoje Šalković – Nova mis Čilea first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Prije šest dana, astronaut Mark Watney postao je jedan od prvih ljudi koji su hodali površinom Marsa. Danas je siguran da će biti prvi čovjek koji će na njemu umrijeti. Nakon što ga je oluja pijeska i prašine umalo ubila, te natjerala ostatak njegove posade da se evakuira u uvjerenju da je mrtav, Mark ostaje izoliran i potpuno sam. Nema načina da dojavi Zemlji da je živ – a čak i kad bi to uspio, izdahnuo bi mnogo prije dolaska spasitelja. Sva je prilika, doduše, da neće imati vremena za umiranje od gladi. Oštećena aparatura, nesmiljen okoliš ili obična ljudska greška mnogo će mu vjerojatnije doći glave. Samo, Mark još nije spreman dići ruke. Oslanjajući se na svoju domišljatost i umijeće – kao i nepokolebljivo odbijanje odustajanja – on uporno prevladava jednu naizgled nerješivu prepreku za drugom. Hoće li mu domišljatost biti dovoljna da se spasi iz nemoguće teške situacije?

Roman Marsovac prvo je djelo informatičara Andyja Weira, prvotno samostalno objavljeno putem internetskog izdanja. Smjesta je oduševio publiku i privukao odlične kritike, doživjevši i fantastičnu ekranizaciju u režiji Ridleyja Scotta, s Mattom Damonom i Jessicom Chastain u glavnim ulogama.

The post Andy Weir – Marsovac first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Dvadesetdvogodišnja Cheryl Strayed mislila je da je izgubila sve. Nakon majčine smrti njezina se obitelj rasula, a njezin je brak uskoro propao. Četiri godine kasnije, kad više nije imala što izgubiti, donijela je najvažniju odluku u svom životu. Bez ikakva iskustva i priprema, vođena samo slijepom voljom, propješačit će gotovo 2000 kilometara Stazom pacifičkih vrhova, od pustinje Mojave preko Kalifornije i Oregona sve do države Washington – i to posve sama. Sjajno napisana, s puno topline i humora, Divljina je moćna ispovijed o strahovima i željama mlade žene koja se bori protiv svih nevolja na mukotrpnom putovanju koje je dovodi do duhovnog ozdravljenja.

The post Cheryl Strayed – Divljina first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Brod Endurance zauzima posebno mjesto u analima polarnih istraživanja. O njegovoj sudbini i sudbini njegove posade ispričane su priče, napisane knjige i snimljeni filmovi. No ništa od toga nije tako upečatljivo dočaralo tu nevjerojatnu pustolovinu kao ova knjiga koju je napisao neposredni sudionik događanja i kapetan Endurancea, Frank Worsley.
Endurance je isplovio u kolovozu 1914. s posadom od dvadeset osam članova Imperijalne trans-antarktičke ekspedicije. Ekspedicija pod vodstvom legendarnog polarnog istraživača Sir Ernesta Shackletona namjeravala je preći pješice i na saonicama s jednog kraja Antarktike na drugi i time ostvariti jedini preostali veliki cilj antarktičkih putovanja nakon osvajanja Južnog pola 1911. Nije uspjela u svom naumu, ali je ostala zabilježena kao primjer ljudske upornosti, izdržljivosti i odanosti. Brod je zapeo i potonuo u antarktičkom ledenom pojasu, a posada se iskrcala na led. Nakon nekoliko mjeseci plutanja na ledu uspjela je u čamcima za spašavanje otploviti do usamljenog otoka Elephant. S njega su se Shackleton, kapetan F. Worsley i još četiri člana posade u jednom od čamaca otisnuli po pomoć na Južnu Georgiju, otok udaljen osamsto nautičkih milja. Ovo šesnaestodnevno putovanje po olujnom i ledenom moru, u otvorenom čamcu i uz primitivna navigacijska sredstva, ostaje zapisano kao jedna od najvećih pustolovina u ljudskoj povijesti. Ali avanturi tu nije bio kraj – trojica od njih još su morali preći pješice preko planinskih masiva Južne Georgije kako bi se dokopali baze kitolovaca koja se nalazila na suprotnom kraju otoka.
Šesnaest mjeseci nakon što su ostali bez broda, nasukani na nepreglednim ledenim prostranstvima bez gotovo ikakvih šansi za izbavljene, svi članovi ekspedicije su dovedeni na sigurno.
Knjiga Endurance nije samo priča o nevjerojatnoj avanturi, oda ljudskoj izdržljivosti, požrtvovnosti i odanosti, već je i posveta jednom od najodvažnijih vođa u povijesti istraživanja, Sir Ernestu Shackletonu.

The post Frank A. Worsley – Endurance first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

The post Markus Zusak – Ja sam glasnik first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Moby Dick ima elemente srednjovjekovne alegorije, renesansne tragedije i novovjekovnog romana; on je pustolovna, pomorska priča u koju su ukomponirane i propovijed neumoljiva dušebrižnika i melodramska masovna predstava i vrludavo mornarsko prepričavanje i jednostavne pučke dosjetke. Možda je to djelo u biti proširena parabola vjersko – moralističkog karaktera, ali je isto tako ”gotska” historija o tajnoj krivici i čudesima koja je prate, studija o etničkim razlikama, blasfemična parodija na vjerske običaje (krštenje u ime đavla, propovijed morskim psima), romantička varijacija Cervantesove parodije viteških načela sa svojevrsnim uzoritim junacima. Ponajviše, ali nipošto isključivo, to je djelo enciklopedija jedne grane znanja, jasno i intelektualno strukturirana propedeutika jedne teške i nezahvalne profesije.

Sretan Božić i Novu godinu žele vam djelatnici Narodne knjižnice ”Petar Preradović” Bjelovar.

The post Herman Melville – Moby Dick first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Tsongor je svemoćni vladar nepreglednog afričkog kraljevstva koje je stvorio godinama ratovanja, pokorivši mnoge zemlje i narode. Zašavši u starost, povlači se u svoju palaču, nadajući se da će posljednje godine života provesti u zasluženom miru. No pod zidinama glavnog grada počinje bitka. Vođa nomadskih plemena i kraljević Zemlje soli sukobili su svoje armade u borbi za ruku Tsongorove kćeri. Iscrpljen ratom i pokoljima, Tsongor si oduzima život. Dok mu mrtvo tijelo počiva u odaji palače, njegov duh promatra bitku, propadanje kraljevstva i živote njegove djece zarobljene u uzaludnom ratu…

Roman Smrt kralja Tsongora osvojio je prestižne nagrade Goncourt des lycéens (2002.) i nagradu francuskih knjižara (2003.) te lansirao Laurenta Gaudéa među zvijezde europske književnosti. Gaudé je pisac sposoban stvarati nove, prekrasne i nevjerojatne svjetove, a njegova je Afrika mitska zemlja magije gdje nas likovi vode kroz vječne teme ljubavi, smrti i strasti.

The post Laurent Gaudé – Smrt kralja Tsongora first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Izbor teme je pokušaj da se uđe u trag nedostacima društva slijedeći nedostatke ljudske prirode. Pouka priče je u tome što oblik društvene zajednice nužno mora ovisiti o etičkoj prirodi pojedinca, a ne o etičkoj prirodi političkog sustava, ma koliko ta priroda bila logična ili vrijedna poštovanja. Cijela knjiga je simbolička u svom prikazu, osim spašavanja djece na kraju gdje se pojavljuju odrasli, časni i sposobni odrasli, no u stvarnosti i oni su upleteni u isto zlo kao i simbolički životi djece na otoku. Časnik, koji na kraju prekida potjeru za ljudskom lovinom, odvest će djecu s otoka u bojnom brodu koji će uskoro krenuti u potjeru za neprijateljem na isti neprihvatljiv način kao što su to činila i djeca. A tko će spasiti odrasle i njihov bojni brod?

The post William Golding – Gospodar muha first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Bijela Masajka je istinita priča mlade Švicarke koja se za vrijeme kratkog posjeta Keniji zaljubila u ratnika plemena Massai. Odlučuje ostati s njim u neciviliziranom plemenu, u  sićušnoj nastambi s njim i njegovom majkom. To je dnevnik o četiri godine života provedenog u kenijskoj divljini daleko od civilizacije, o nezamislivim uvjetima života, o gladi i ritualnim sakaćenjima te o tome kako se najljepši san počeo pretvarati u najgoru noćnu moru.
Corinne Hofmann je napisala još dvije knjige na istu temu Povratak iz Afrike i Povratak u Barsaloi.

The post Corinne Hofmann – Bijela Masajka first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.