Simptomi: Tražite lako i zabavno štivo za godišnji odmor? Volite intrige i neočekivane zaplete?

Terapija: Ljetovanje je trebalo biti savršeno – okupile su se četiri najbolje prijateljice sa svojim obiteljima u luksuznoj vili pod blistavim suncem Provanse. Međutim, pojavile su se nevolje u raju. Kate počinje sumnjati da ju suprug vara i to s jednom od njezinih najboljih prijateljica. Jedna od njih bit će spremna žrtvovati godine prijateljstva i uništiti njezinu obitelj. Ali koja?

Dok se približava istini, Kate prekasno otkriva da su ulozi daleko viši nego što je mogla zamisliti. Netko u vili spreman je čak i ubiti kako bi tajna ostala skrivena.

The post T. M. Logan – Odmor first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Želite pročitati roman koji je predložak za nagrađivani animirani film? Zainteresirani ste za francusku znanstvenofantastičnu književnost?

Terapija: Daleka je budućnost. Raagovi, ogromni plavi divovi, sa Zemlje su dovukli male ljudskove u svoju postojbinu – planet Ygam. Neke su ljudskove pripitomili i drže ih kao kućne ljubimce, ali neki žive kao divlje životinje po parkovima i svake dvije raaške godine ih se izlovljava. Način na koji se Raagovi odnose prema ljudskovima u potpunoj je suprotnosti s njihovim tehnološkim i duhovnim razvojem. Raagovi žive dugo, ali se razmnožavaju rijetko pa žele držati pod kontrolom populaciju ljudskova. Meštar Sinh, vrlo utjecajan Raag svojoj je kćeri poklonio jednog novorođenog ljudića. Tiwa ga je nazvala Gro, skraćeno od Grozni. Kada Grozni odraste, dogodit će se velike promjene u odnosima ljudskova i Raagova…

Roman Fantastični planet (1957.) poslužio je kao predložak za istoimeni animirani film (La Planète sauvage, 1973.), kojega je režirao René Laloux, a koji je nagrađen na filmskom festivalu u Cannesu.

The post Stefan Wul – Fantastični planet first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Volite čitati autobiografske knjige? Rado biste pročitali knjigu autorice koja se ne ustručava podijeliti svoje misli i osjećaje?

Terapija: Knjiga Kud si krenula? donosi priču o dvije sestre, Adi i Nastji. Ada vrlo rano u djetinjstvu počinje primjećivati čudne simptome, a kod Nastije se simptomi pojave nešto kasnije u odrasloj dobi. Knjiga je to o životu obilježenom bolešću – multiplom sklerozom. Međutim, kako i sama autorica u više navrata navodi to nije priručnik ili knjiga samopomoći oboljelima. To je knjiga koja donosi vrlo osobnu priču o pronalaženju sebe unatoč bolesti. Priča je to o ljubavi, ponovnom otkrivanju i prepuštanju pisanju, staklenoj djeci, transformaciji i raspadu obitelji, odabiru vlastitog puta i preuzimanju odgovornosti za vlastiti život. Iako je knjiga vrlo emotivna i donosi teške teme bez uljepšavanja, ipak ima i neku pozitivnu energiju. Osim tematskog sloja knjiga ima zanimljiv i dobro promišljen stilski dio.

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Kud si krenula? spisateljice Nastje Kulović koje će se održati u četvrtak, 2. srpnja 2020. u 19 sati u Boho parku ispred Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, predstavljanje knjige održat će se u prostoru Studijskog odjela Knjižnice.

The post Nastja Kulović – Kud si krenula? first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Uživate u smirenosti koja vas prožima kada promatrate vrtno zelenilo? Potreban vam je odmor od ubrzane i napete svakodnevnice? Želite se prepustiti dubokim mislima, promišljanju i zapažanju svijeta oko sebe?

Terapija: Je li važnije ono što se gleda ili ono što se vidi, i kako se zapiše? Između 1. kolovoza 2014. i 15. siječnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi danâ, za početak, odlučio promatrati svoj vrt. No tajni život kaktusa i kornjača, cvijeća i raslinja oko njegove kuće na voljenom otoku Menorci za jednog od najznačajnijih suvremenih svjetskih autora tek je početak putovanja. Nooteboomovi nas pogled i misao naime – ono što iz dana u dan gleda, vidi i zapisuje – nepogrešivo vode do intimnih pejzaža rijetke ljepote, do dubljeg iskustva svijeta u kojemu se glazba susreće s botanikom, filozofija s geografijom, a književnost s poviješću.

Potaknuta Voltaireovim pozivom da se obrađuje svoj vrt, 533 dana Ceesa Nootebooma veličanstvena je pohvala mudrosti, smirenosti i sporosti, knjiga kakvu danas trebamo više nego ikada. Vječno znatiželjan i zaigran, duh njezina autora još jednom potvrđuje da je za najveće među piscima vrt isto što i svijet, a svijet isto što i vrt.

„Dnevnik o zapažanju i promišljanju, pun dubokih misli i čiste nepogrešivosti u jeziku.“ Die Zeit

„Na djelu je posvemašnje majstorstvo, nenametljiva, ali sveprisutna jasnoća gledanja, razmišljanja, izražavanja – hipnotizirajućeg ritma i decentne lirike.“ De Groene Amsterdammer

„Nooteboomove rečenice čitaju se kao da se seoskom cestom polako spuštate niz brijeg i bez ikakve žurbe upijate krajolik, tako savršeno jasno, tako hipnotizirajuće napisano.“ Trouw

„Nooteboom se pokazuje u punoj snazi kad piše o Španjolskoj. Za to je potreban pogled pun ljubavi, želja da se otkrije nešto novo, no prije svega brižljiv odnos prema onome što mu pripada i šire.“ NRC Handelsblad

The post Cees Nooteboom – 533 dana first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

 Terapija: Znate li onaj užasni osjećaj kad vam se nečije lice učini poznato, ali nemate pojma ni zašto ni tko bi to mogao biti? Je li vam palo na pamet tu osobu slijediti da biste doznali tko je? Da biste doznali tko je Rosalie Blum…

Jedna nepromišljena odluka potaknuta nejasnim sjećanjem unijet će dašak avanture u monotonu svakodnevicu Rosalie, Aude i Vincenta te potaknuti čežnju za promjenom. U provincijskom gradiću životi troje vrlo različitih ljudi ispreplest će se u posve neočekivanu priču.

S neskrivenom simpatijom i uz blagu ironiju koju gajimo upravo prema onome u čemu se prepoznajemo, Camille Jourdy nježim crtežom i pastelnim jesenjim tonovima prati likove u potrazi za samima sobom.

The post Camille Jourdy – Rosalie Blum first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ostaci ostataka čovječanstva napustili su umiruću Zemlju kako bi pronašli novi dom među zvijezdama. Prateći tragove svojih predaka nailaze na najveće blago prošlog vremena, svijet formiran i spreman za život ljudi. Ali nešto nije u redu u ovom novom raju. U tom nizu godina dok je planet bio napušten, rad njegovih arhitekata stvorio je katastrofalne urode. Prastar i napušten, daleko je od idealnog planeta. Novi vladari pretvorili su ga iz skloništa u najgoru noćnu moru ljudskog roda. Sada su dvije civilizacije na pragu sukoba, testirajući granice onoga što trebaju učiniti da prežive. Dok sudbina čovječanstva visi o niti, pitanje je tko će postati istinski nasljednik nove Zemlje?

Adrian Tchaikovsky je britanski pisac koji je, prije nego što je postao pravnik, studirao zoologiju i psihologiju. Njegovo poznavanje tih područja pridonijelo je kvaliteti romana Djeca vremena koji je 2016. godine osvojio nagradu Arthur C. Clarke – najprestižniju britansku nagradu za znanstvenofantastična književna djela. Prošle godine je objavljen i nastavak – Children of Ruin, a medijska kuća Hangar 7 za ljeto najavljuje njegov hrvatski prijevod. Najavljeno je i gostovanje Adriana Tchaikovskog u Rijeci koja je domaćin ovogodišnjeg Eurocona: Futuricon.

The post Adrian Tchaikovsky – Djeca vremena first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Volite čitati obiteljske sage? Rado proučavate povijest Kine, a istovremeno ste i ljubitelj glazbe?

Terapija: Madeleine Thien je napisala intiman i duboko političan roman Ne reci da nemamo ništa, čija je radnja ukorijenjena u Kinu, ali još više – u glazbu ljudskog postojanja. To je priča o Istoku i Zapadu, hipnotička saga o glazbi i tišini, koja je autoricu pretvorila u književnu zvijezdu.

Odlučna da od krhotina sjećanja i obiteljske povijesti sastavi lik davno nestaloga oca, mlada Kanađanka kineskog podrijetla Li-ling morat će zaroniti u more priča. Kreće putem koji od živopisnih čajana iz doba uspona Mao Ce Tunga, kroz gradove u previranju i pustinjska prostranstva, vodi do svojega tragičnog vrhunca – krvavo ugušene studentske revolucije na pekinškom Trgu nebeskog mira 1989. godine.

Prateći isprepletene sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika – onih koji su pokušavali preživjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala još dugo, na raznim stranama svijeta – Madeleine Thien s mnogo je humora i ljepote, srčano i sa zadivljujućim razumijevanjem napisala roman o ljubavi i izdaji, o snazi i privrženosti u najtežim vremenima.

The post Madeleine Thien – Ne reci da nemamo ništa first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Roman Bjeguni je svojevrsna posveta putovanjima i bijegu, traganju za smislo i lutanju bez cilja. Kroz djelo nas vodi glas pripovjedačice, pedesetogodišnje Poljakinje koja živi u SAD-u. Kao fascinantan presjek vremena, mjesta i prostora, ovo djelo slaže dulje i kraće priče koje se nižu u zanimljivu i razigranu strukturu te stvaraju svojevrsnu enciklopediju putovanja.

Olga Tokarczuk je 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za književnost, a ovaj roman je 2008. godine nagrađen uglednom poljskom književnom nagradom Nike.

„Postoje knjige koje su rijetke, knjige čije se prvo čitanje zauvijek ureže u pamćenje. Bjeguni Olge Tokarczuk nesumnjivo su jedna od tih dragocijenih knjiga.“ Josip Mlakić

“Hrvatski čitatelj dobiva Bjegune u ruke u trenutku kada je voljom jednoga hiperaktivnog virusa svijet neprestane mijene skoro pa u trenu zastao. Čitanje u sjeni karantene daje ovom romanu, jednom od najvažnijih u našem vremenu, posve novu perspektivu i dimenziju.” Mladen Martić

The post Olga Tokarczuk – Bjeguni first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:  Sanjao sam slonove je roman o patološkoj isprepletenosti svijeta tajnih službi i politike s organiziranim kriminalom. Konstatirajući zlokobnu međuovisnost različitih društvenih slojeva autor ispisuje veliku literarnu društvenu studiju o traumatičnim hrvatskim vremenima i karakterima kroz kriminalističku priču. Umjesto eventualne romantizacije jednog vremena, autor pripovijeda o pomutnji, strahu i kaosu u kojima sudbine protagonista neizbježno tonu u tragiku, i istovremeno dubinski sondira motivaciju likova, dopuštajući im i strast i opijenost uspjehom, slavom, ratnim pobjedama i zločinima. Špijuni, odvjetnici, emigranti, kriminalci i udbaši su u romanu demonski povezani u neuhvatljivoj spirali velikog tragičnog Događaja.
Roman je nagrađen tportalovom nagradom za najbolji roman 2012. godine.

e-knjiga
Sanjao sam slonove

The post Ivica Đikić – Sanjao sam slonove first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Hodanje, koje je poznato i pod naslovom Divljina, predavanje je koje je Henry David Thoreau prvi put održao u liceju u Concordu 23. travnja 1851. godine. Napisano je između 1851. i 1860. godine, a Thoreau ga je držao ukupno deset puta, što je više od bilo kojeg drugog njegovog predavanja.

Hodanje je prvi puta objavljeno kao esej u časopisu Atlantic Monthly, nakon njegove smrti, 1862. godine. On ga je smatrao jednim od svojih najutjecajnijih djela, u toj mjeri da je jednom prilikom napisao: „Smatram ovo nekom vrstom uvoda za sve što bih mogao napisati nakon toga“. Thoreau ga je neprestano prerađivao i mijenjao tijekom 50-ih pretprošlog stoljeća.

Hodanje je transcendentalistički esej u kojem Thoreau govori o važnosti prirode za čovječanstvo, te o tome kako ljudi ne mogu preživjeti bez prirode, bilo fizički, mentalno ili duhovno, a ipak se čini da se sve više i više ukopavaju u društvo. Za Thoreaua hodanje predstavlja samorefleksivni duhovni čin koji je moguć isključivo kad smo daleko od društva, a koji nam omogućuje da se bolje upoznamo i pronađemo druge aspekte sebe koje je društvo uklonilo. Hodanje je vrlo važno oružje u transcendentalističkom pokretu koje je postavilo temelje za njegovo najpoznatije djelo, Walden. Zajedno s esejom O prirodi Ralpha Walda Emersona te djelom Čovjek i priroda Georgea Perkinsa Marsha, Hodanje je postalo jedan od najvažnijih eseja u ekološkom pokretu.

e-knjiga
Hodanje

The post Henry David Thoreau – Hodanje first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.