Simptomi: Volite čitati obiteljske sage? Rado proučavate povijest Kine, a istovremeno ste i ljubitelj glazbe?

Terapija: Madeleine Thien je napisala intiman i duboko političan roman Ne reci da nemamo ništa, čija je radnja ukorijenjena u Kinu, ali još više – u glazbu ljudskog postojanja. To je priča o Istoku i Zapadu, hipnotička saga o glazbi i tišini, koja je autoricu pretvorila u književnu zvijezdu.

Odlučna da od krhotina sjećanja i obiteljske povijesti sastavi lik davno nestaloga oca, mlada Kanađanka kineskog podrijetla Li-ling morat će zaroniti u more priča. Kreće putem koji od živopisnih čajana iz doba uspona Mao Ce Tunga, kroz gradove u previranju i pustinjska prostranstva, vodi do svojega tragičnog vrhunca – krvavo ugušene studentske revolucije na pekinškom Trgu nebeskog mira 1989. godine.

Prateći isprepletene sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika – onih koji su pokušavali preživjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala još dugo, na raznim stranama svijeta – Madeleine Thien s mnogo je humora i ljepote, srčano i sa zadivljujućim razumijevanjem napisala roman o ljubavi i izdaji, o snazi i privrženosti u najtežim vremenima.

The post Madeleine Thien – Ne reci da nemamo ništa first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Roman Bjeguni je svojevrsna posveta putovanjima i bijegu, traganju za smislo i lutanju bez cilja. Kroz djelo nas vodi glas pripovjedačice, pedesetogodišnje Poljakinje koja živi u SAD-u. Kao fascinantan presjek vremena, mjesta i prostora, ovo djelo slaže dulje i kraće priče koje se nižu u zanimljivu i razigranu strukturu te stvaraju svojevrsnu enciklopediju putovanja.

Olga Tokarczuk je 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za književnost, a ovaj roman je 2008. godine nagrađen uglednom poljskom književnom nagradom Nike.

„Postoje knjige koje su rijetke, knjige čije se prvo čitanje zauvijek ureže u pamćenje. Bjeguni Olge Tokarczuk nesumnjivo su jedna od tih dragocijenih knjiga.“ Josip Mlakić

“Hrvatski čitatelj dobiva Bjegune u ruke u trenutku kada je voljom jednoga hiperaktivnog virusa svijet neprestane mijene skoro pa u trenu zastao. Čitanje u sjeni karantene daje ovom romanu, jednom od najvažnijih u našem vremenu, posve novu perspektivu i dimenziju.” Mladen Martić

The post Olga Tokarczuk – Bjeguni first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:  Opsežna, a opet sažeta, jer u njoj ima doživljaja za mnoge živote, romansirana biografija Vošicki prati život tog češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode. Sukobljavali su se u Vošickom izdavač-entuzijast, idealist i vjernik knjige s nužno komercijalnim tiskarom. Zapamćen je po objavljivanju djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio. Sve to mu nikako nije pomoglo u doba NDH-a, začudo ni u doba Jugoslavije.

Nakon velikog uspjeha romana Mogla bi se zvati Leda novi roman Marka Gregura osim što prikazuje život Vinka Vošickog povremeno je i literarizirana monografija Koprivnice, leksikon imena i galerija karaktera, dramatizirana fiktivnim likovima poput obitelji Ružić i Rosenberg. Velika je ovo priča o pravom čovjeku u krivim vremenima, o dvama svjetskim ratovima i nebrojenim političkim prevratima, usred kojih je Vošicki pozdravljao s „Got do kristi Kunst“ (Bog uskrisi umjetnost). E, pa ovaj roman čini baš to i vraća dio duga gospodinu Vošickom.

Kruno Lokotar

The post Marko Gregur – Vošicki first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Radnja ovog klasika smještena je u miran gradić savezne američke države Massachusetts, a prati odrastanje i život sestara March. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, buduću književnicu, krhku i tragičnu Beth, prelijepu Meg te razmaženu i romantičnu Amy. Pratimo ih dok se bore s nedaćama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Američkoga građanskog rata.

Priča započinje dok njihov otac služi kao vojni kapelan u ratu, a pred djevojkama je težak zadatak: očuvati zajedništvo i toplinu obiteljskog doma, pobijediti svoje mane i slabosti te iz zaigranih djevojaka stasati u ozbiljne mlade žene. U izazovima s kojima se na tom putu susreću podupire ih i savjetuje majka, koja se trudi prenijeti im istinske životne vrijednosti.

To je roman koji istražuje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe.

Ove četiri ljupke djevojke su s lakoćom našle svoje mjesto u srcima čitatelja svih dobnih skupina.

e-knjiga na engleskom jeziku
Little Women 

The post Louisa May Alcott – Male žene (Little Women) first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Prosinac 1943. Madrid bruji životom. Neposredno nakon kraja Građanskog rata stanovništvo se još uvijek hrva s posljedicama: racionirana raspodjela hrane, slabo ili nikako plaćeni poslovi, zabrana slobode govora i život u strahu. U takvom gradu mračne i uznemirujuće atmosfere preživljavaju njegovi stanovnici – sitni krijumčari, tvornički radnici, konobari, homoseksualci, sušičavci, umjetnici, udovice, siromašne djevojke, svodnice… i čekaju da se dogodi nešto veliko.

Kavana doñe Rose i bar Celestina Ortiza mjesta su interakcije redovitih gostiju i onih koji slučajno navrate. Odande pripovjedač slijedi svoje likove po ulicama Madrida, kafićima, kinima, stanovima i prenoćištima i zahvaća samo kratke trenutke njihova života, kratke razgovore i radnje, prikazujući njihovu bijedu, ljubav i strast, glad, frustracije, ljubomoru, pohlepu i sitna zadovoljstva. U interakciji likova, koji su poput pčela u košnici, gradi se slika španjolskog društva.

U ovom inovativnom romanu strukturiranom poput niza na prvi pogled razbacanih i nepovezanih poglavlja, Cela je na maestralan način spojio tradiciju španjolskog realizma i modernizma. Vjeran dokument jednog vremena, ali i gorka egzistencijalna kronika, Košnica se i danas smatra najboljim španjolskim romanom iz razdoblja nakon Građanskog rata.

The post Camilo José Cela – Košnica first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Bogataška židovska obitelj Finzi-Contini, kako u životu, tako i u smrti, odvojena je od ostaloga svijeta i među njih teško je ući. Njihovu djecu podučavaju privatno, a dane provode igrajući tenis na igralištu smještenom usred divnog vrta kojeg je zbog visoke ograde teško vidjeti, a kamoli u njega ući. Pripovjedač, također Židov, ali manje bogat, zaljubljuje se u, od sebe stariju, Micòl Finzi-Contini, bogatašku mezimicu koja je baš poput obiteljskoga vrta daleka, nedostižna i tajnovita. Njihova ljubavna priča, koja se ponajviše sastoji od čežnje, očekivanja susreta i čekanja zvona telefona jedna je od najljepših ikada napisanih. Obiteljske tragedije, sve zloslutniji dolazak nacizma priuštit će glavnome junaku tek trenutke blizine sa svojom ljubavi, trenutke koje će pamtiti čitav život.

Vrt Finzi-Continijevih najbolji je iz niza romana talijanskog književnika Giorgija Bassanija s temom života ferarskih Židova. Danas se smatra jednim od najznačajnijih romana talijanske književnosti ikada napisanih, a svjetsku je slavu postigao nakon što je po njemu 1970. godine slavni Vittorio de Sica snimio istoimeni film nagrađen Oscarom za najbolji strani film. Roman se sada, više od pedeset godina od zadnjega hrvatskog prijevoda pod nazivom Stari obiteljski vrt, pojavljuje u novom, vrsnom, prijevodu Divine Marion.

The post Giorgio Bassani – Vrt Finzi-Continijevih first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:   Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, šikaniranje koje doživljava kulminira na spektaklu javnog suđenja. Kako bi dokazala svoju lojalnost režimu, Wan Xin postaje fanatična zagovornica politike jednog djeteta, a bračne parove koji su se drznuli suprotstaviti i odlučili na drugu trudnoću progoni nevjerojatno nesmiljeno i uporno. Premda je zbog njezine slijepe odanosti Partiji i sam ostao udovac, njezin nećak Wan Zu želi zabilježiti njezin život, od slavnih dana do starosti, u kojoj se pokušava iskupiti za sve zlo koje je drugima nanijela.

Vodeći suvremeni kineski pisac Mo Yan u svojem romanu Žabe briljantno oslikava život u ruralnoj Kini od sredine 20. stoljeća do današnjih dana. Potresan i duhovit roman, nevjerojatan spoj zbilje i fantazije, Žabe su remek-djelo pisca kojem je Nobelova nagrada 2012. učvrstila poziciju jednog od najvećih i najvažnijih pisaca današnjice.

The post Mo Yan – Žabe first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Kao potezom čarobnog štapića, godine 2010. u njemačkom Uredu za dokumentaciju Stasija uništeno je gotovo šest kilometara dokumenata, više od dvadeset milijuna stranica, od kojih su neke, baš kao i Nagradom Europske Unije za književnost ovjenčan roman Magdalene Parys, govorile o operaciji pod kodnim imenom Mađioničar.

Kada je pedesetih godina prošloga stoljeća pokrenuta, tajna služba DDR-a njome je željela likvidirati ne samo one koji su preko željezne zavjese pokušavali pobjeći na Zapad nego i najistaknutije oporbene političke aktiviste. Sve do pada Zida o preko stotinu ubijenih i nestalih nije se smjelo pričati, a nakon ujedinjenja oni koji su za njih znali učinili su sve da ih ostatak svijeta zaboravi. Sve dok 2011. jedna stara i mutna fotografija nije pokrenula novi niz okrutnih zločina.

Depresivni berlinski policijski inspektor Kowalski i neprilagođena televizijska novinarka Dagmara Bosch, svako za sebe i svako gonjen vlastitim demonima, bit će uvučeni u istragu koja će uzburkati političke vode ujedinjene Njemačke i probuditi nemani skrivene na muljevitom dnu. Mađioničar Magdalene Parys napet je roman o zločinu i kazni, krivnji i bijegu od odgovornosti, u kojemu ostavština jedne od najzloglasnijih tajnih službi svoje pipke pruža sve do današnjeg Berlina, Europe u kojoj živimo.

The post Magdalena Parys – Mađioničar first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: „Nije imao noge nije imao ni ruke ni oči ni uši ni nos ni usta ni jezik. Gospode kakav san… Ali to nije bio san… Jer bio je živ… O ne… Ne može tako živjeti jer bi sigurno poludio. A ne može ni umrijeti jer se ne može ubiti… na čitavoj kugli zemaljskoj on je najbliže mrtvima. On je mrtvac čiji mozak još uvijek misli… Mogao je svim tim brbljavim i krvoločnim kurvinim sinovima reći… slušajte koliko znam na ovome svijetu ne postoji ništa zbog čega vrijedi umrijeti a znam jer sam mrtav… Ako vam pričaju o umiranju za principe koji su veći od života slobodno im recite slušaj ti si najobičniji lažov … Uostalom, koliko je generala poginulo u ratu? Da čujem koliko je tih kurvinih sinova poginulo u ratu?… Ne postoji ništa veće od života. Nema ničeg uzvišenog u umiranju. Što je tu uzvišeno kad ležiš pod zemljom i truneš? Kako može biti uzvišeno nikada više ne vidjeti sunce? Što je tu uzvišeno kad ti granata raznese noge i ruke?… Gdje vidiš uzvišenost kad si i slijep i gluh i nijem?… Kad jednom umreš onda je kraj. Sve je svršeno… Kad umreš onda si mrtav prijatelju i pitaš se za što si to umro…“ – Nedvosmislena je to i radikalna osuda rata i svakog nasilja koje kroz reminiscencije doživljenih strahota izgovara protagonist romana, gotovo do neshvatljivih razmjera ranjen, unakažen i onesposobljen.

Knjiga Johnny je krenuo u rat (1939) bila je važna underground literatura koja je izvršila snažan utjecaj na sljedbenike beat i hipi pokreta, ali i na cijelu poratnu generaciju. Nažalost, s obzirom da se ratovi vode tisućljećima, i vjerojatno neće skoro prestati, beskompromisna antiratna poruka ove zastrašujuće priče, prema svemu sudeći, još će dugo biti aktualna.

The post Dalton Trumbo – Johnny je krenuo u rat first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: U košmaru besane bečke noći Franz Ritter više no ikad žudi za dozom opijuma. Muči ga nepoznata bolest koja mu se čini smrtonosnom, a usto dobiva pismo od svoje velike ljubavi Sarah s člankom o vinu mrtvih, koji u njemu izazove jezu. No njezina pošiljka iz dalekog Sarawaka u Franzu budi i sjećanja na dane provedene na Orijentu: od avantura u pustinji i opasnih susreta sa sirijskim rezervistima sve do bizarnog susreta u muzeju s teheranskim nacistom. U besanoj noći, dok se prisjeća davnih dana u gradovima i predjelima koje je rat zauvijek oskvrnuo, Franz razmišlja o pustolovima sa Zapada koji su se prije njega otputili na Istok i rješava dilemu treba li napraviti korak kojim će iznenaditi sudbinu.

Dobitnik nagrade Goncourt za 2015. i Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje, Busola je izvrstan roman o srazu Istoka i Zapada iz neobičnog rakursa vrhunskog erudita Mathiasa Énarda. Ovo uzbudljivo štivo donosi i priču o Iranskoj revoluciji uklopljenu u roman i još je jedan dokaz  Énardove pripovjedačke genijalnosti.

The post Mathias Énard – Busola first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.