Simptomi: Volite čitati obiteljske sage? Rado proučavate povijest Kine, a istovremeno ste i ljubitelj glazbe?

Terapija: Madeleine Thien je napisala intiman i duboko političan roman Ne reci da nemamo ništa, čija je radnja ukorijenjena u Kinu, ali još više – u glazbu ljudskog postojanja. To je priča o Istoku i Zapadu, hipnotička saga o glazbi i tišini, koja je autoricu pretvorila u književnu zvijezdu.

Odlučna da od krhotina sjećanja i obiteljske povijesti sastavi lik davno nestaloga oca, mlada Kanađanka kineskog podrijetla Li-ling morat će zaroniti u more priča. Kreće putem koji od živopisnih čajana iz doba uspona Mao Ce Tunga, kroz gradove u previranju i pustinjska prostranstva, vodi do svojega tragičnog vrhunca – krvavo ugušene studentske revolucije na pekinškom Trgu nebeskog mira 1989. godine.

Prateći isprepletene sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika – onih koji su pokušavali preživjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala još dugo, na raznim stranama svijeta – Madeleine Thien s mnogo je humora i ljepote, srčano i sa zadivljujućim razumijevanjem napisala roman o ljubavi i izdaji, o snazi i privrženosti u najtežim vremenima.

The post Madeleine Thien – Ne reci da nemamo ništa first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Osamnaesto stoljeće, Gana. Dvije polusestre, Effia i Esi, rođene su u različitim selima. Effia je udana za Engleza s kojim vodi lagodan život u odajama utvrde Cape Coast. Effia nije ni svjesna da je njezina sestra Esi zatočena tik ispod nje, u tamnici iste utvrde, prodana zajedno s tisućama drugih u trgovini robljem koja cvjeta na Zlatnoj obali te poslana brodom u Ameriku gdje će njezina djeca i unuci odrastati kao robovi. Jedna nit radnje romana prati Effijine potomke tijekom stoljeća ratovanja u Gani, dok se narodi Fanti i Ašanti bore protiv trgovine robljem i britanske kolonizacije. Druga nit radnje prati Esi i njezinu djecu na putu za Ameriku. Od južnjačkih plantaža do građanskog rata i velike migracije, od rudnika ugljena u Pratt Cityju u Alabami do jazz klubova i narko skvotova u Harlemu dvadesetog stoljeća, Povratak kući čini prošlost bolno opipljivom prikazujući kako se sjećanje na zarobljeništvo neizbrisivo upisuje u tkivo jednog naroda.

Yaa Gyasi mlada je spisateljica gansko – američkoga podrijetla. Njezin književni prvijenac Povratak kući (Homegoing) izazvao je veliku pozornost kritike i publike te ju lansirao među američke književne zvijezde mlađe generacije. Roman je ovjenčan s nekoliko prestižnih nagrada poput PEN/Hemingway Award za najbolji debitantski roman te nagradom American Book Award za iznimno literarno postignuće.

The post Yaa Gyasi – Povratak kući first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Ovaj je roman nezaboravna saga o dvjema obiteljima uhvaćenima u razdoblju između dva velika rata. Palmisani i Convertiniji starosjedioci su južne talijanske pokrajine Apulije, a smrt dvojice sinova na sam dan završetka rata povezat će ih na neobičan način. Donata Palmisano, udovica preminulog Vita Oronza, odlučna je zaustaviti niz brojnih smrti koje poput prokletstva prate muškarce obitelji i pod svaku cijenu spasiti svog prvorođenog sina. Po porodu ga predaje prijateljici koja, s nekoliko sati razlike, rađa djevojčicu Giovannu.
Tako njezin Vitantonio odrasta kao brat blizanac Giovanne Convertini, privržen je sestri, ali i zbunjen osjećajima koji su snažniji nego je to kod blizanaca uobičajeno. Međutim, dramatični događaji Drugog svjetskog rata razdvojit će ih, a cijela regija zajedno s Barijem postat će poprištem velikih ratnih razaranja. No, hoće li Donata uspjeti u svom naumu nadmudrivanja sudbine, ostaje neizvjesno do samoga kraja…
Prokletstvo Palmisana dojmljiva je, snažna epopeja o stradanju civila i cijele regije u ratnom vihoru. Iz tog potresnog konteksta izrasta priča o nadljudskoj borbi pojedinca protiv sudbine, ali se istodobno razvija i dirljiva priča o nemogućoj ljubavi dvoje ljudi koji odrastaju uvjereni da su brat i sestra. Pripovjedačko umijeće Rafela Nadala spojeno s atraktivnim zapletima te uvjerljivom pozadinom povijesnih događaja čini ovaj roman nezaboravnim iskustvom. K tomu je autor stradanje talijanske Apulije opisao s toliko uvjerljivosti, topline i strasti da je pravo čudo da roman ne potpisuje Talijan.

The post Rafel Nadal – Prokletstvo Palmisana first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Godine 1926. Mussolini je započeo proces melioracije močvarnog područja Pontino, jedan od najambicioznijih projekata za vrijeme dvadesetogodišnje fašističke vladavine tijekom kojeg je isušio i pretvorio u obradivu površinu stotine kvadratnih kilometara močvarne doline u blizini Rima. Na potpuno novoj zemlji niknuli su i novi gradovi, a Mussolinijev kanal bio je žila kucavica. Nedostajalo je još samo novo stanovništvo pa su se, privučene obećanjem o vlastitom komadu zemlje, na tom području naselile tisuće ljudi sa sjevera, napustivši svoj rodni kraj u kojem im nije preostajalo ništa drugo doli skapavati od gladi. Tu su se naselile čitave obitelji s bakama koje znaju upravljati dvokolicom i brinuti se o stoci, muškarcima snažnim poput bikova, drskim ženama koje se na seoskim zabavama smiju i plešu sa svima, i četama djece svih dobnih skupina. Među njima su i junaci ove izvanredne sage – članovi obitelji Peruzzi.

Mussolinijev kanal grandiozna je poema koja tonom velikih naracija isprepliće dramatične i začudne dogodovštine svojih protagonista s jednako bremenitim događajima polustoljetne talijanske povijesti. Ovaj roman dobitnik je najprestižnije talijanske književne nagrade Strega, a za Antonija Pennacchija prostor Agro Pontina je poput muze, poput aveti, ono što je za Williama Faulknera bila Yoknapatawpha, a Mussolinijev kanal ”knjiga zbog koje je došao na svijet”.

The post Antonio Pennacchi – Mussolinijev kanal first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Istanbul je bio bajka obiteljska je saga koja počinje 1920. u najvećem turskom gradu i proteže se kroz razdoblje Drugoga svjetskog rata sve do druge polovine 20. stoljeća. Ovaj raskošni roman pripovijeda o seobama koje su se odvijale u jednoj velikoj židovskoj porodici, čiji su članovi smisao svojih života pokušavali naći u raznim europskim podnebljima, u potrazi za zemljom u kojoj će konačno pronaći smirenje. Uzevši Istanbul za ishodište i žarišnu točku svojega najpoznatijeg romana, Mario Levi pripovijeda o nostalgičnom svijetu njegovih ulica, kuća, otoka, kao i o mikrosvjetovima svojih junaka koje sudbina izaziva na različite, često tragične načine. Nesumnjivo, pravi junak ovog minuciozno napisanog romana zapravo je Istanbul, grad koji kroji živote svojih stanovnika čak i kad oni igrom slučaja završe na tko zna kojim meridijanima. Hvaljeni i nagrađivani roman Istanbul je bio bajka jedno je od važnih djela suvremene turske književnosti, prevedeno na više od dvadeset jezika, a njegov autor Mario Levi njime je izašao iz regionalnih književnih okvira te postao nezaobilazno ime na književnoj karti svijeta.

The post Mario Levi – Istanbul je bio bajka first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Doba mjedi velika je priča o dvoje ljudi koji su odživjeli svoje živote u doba ekstrema te o njihovu potomku kojega je zapalo, kao ne baš sretno nasljedstvo, izaći na kraj s tom činjenicom. Georg i Vera, kako se u romanu zovu, imali su, naime, do neke točke tih svojih života ekstremno suprostavljene biografije. Oni se sreću čim je to bilo moguće a da ne bude pogibeljno, nakon što je ama baš sve na svijetu bilo protiv toga susreta. Potom odlaze različitim putevima, kad ih je baš sve upućivalo na to da ostanu zajedno.

Priča je europska po tome što se dogodila u mnogo verzija, svjedočeći o moći ideologije koja zna podijeliti i stol i postelju, jučer kao i danas, također i u ovom stoljeću koje nije ništa manje obilježeno ekstremima. Iz različitih obzira, pa i zbog straha, ta je priča malokad ispričana do kraja.

Doba mjedi jest ujedno epska rijeka s mnogo pritoka, rukavaca, naplavina, što se teško probija prema svojemu dalekom ušću. Neki možda znaju da je rijeka Bosut neobična po tome što ponekad poteče prema svojemu izvoru.

Ti se izvori u romanu traže u mitskom vremenu, kada je šareni svirac hamelinski hodio njemačkim zemljama i skupljao njezinu mladost da je odvede u – Transilvaniju. Nešto bliže našem dobu, u godini 1770., grupa njemačkih kolonista dolazi u Wolkowar, u okviru terezijanskih reformi, i ostaje u Slavoniji. Poslije su nazvani Volksdeutscherima. Naracija o njima daje širi okvir dviju individualnih sudbina, sve do protjerivanja ”etničkih Nijemaca” godine 1945. Iz Šleske, Sudeta i Jugoslavije te do rasapa potonje.

Središnji dio romana događa se u Poljskoj, tom valjda najstrašnijem poprištu Drugoga svjetskog rata. Kraj romana pripada mjestima kamo dolaze i smireni i nesmireni, za koje velimo da su valjda mrtvi.

The post Slobodan Šnajder – Doba mjedi first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Ključ je priča o mladoj ženi koja se, nakon što joj djed pokloni ključ njegove rodne kuće u Izmiru u Turskoj, odlučuje na putovanje stopama svojih predaka u potrazi za obiteljskim, ali i vlastitim identitetom.
Ovaj roman donosi priču o tri generacije jedne brazilske obitelji koju autorica suvereno prati tijekom više desetljeća proživljena na tri različita kontinenta. Ključ je i priča o različitim ljubavima: obiteljskim – nježnim i prisnim, romantičnim – snažnim ali destruktivnim, te o ljubavi koja nadilazi političku opresiju i koja se ne plaši vjerske nesnošljivosti niti okrutnosti policijskoga uma.
Fragmentiziranom naracijom, u obliku kratkih ulomaka u kojima pripovjedačica mijenja vremenske i prostorne perspektive i prelazi s jednog člana obitelji na drugi, pred čitateljem se rastvara priča o političkom nasilju, o emigraciji kao sudbini, o teškoćama uspostave osobne arhitektonike uslijed iskorijenjenosti i prisiljenosti na mijenjanje mjesta boravka, o identitetnom rascjepu koji se stvara u osobi primoranoj služiti se jezikom koji nije materinji, i tegobnosti prilagođavanja novoj okolini, novim ljudima, nepoznatim običajima, jeziku, hrani…
Tatiana Salem Levy dojmljivo dočarava Tursku, Portugal i Brazil, te veoma sugestivno oslikava različite ljude povezane istom sudbinom – sudbinom čovjeka osuđenog na lutanje, na bijeg, na prilagodbu, čovjeka iskorijenjenog, ali koji smisao života pronalazi u ljubavi spram svojih bližnjih.

The post Tatiana Salem Levy – Ključ first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Ovaj tjedan za vas smo odabrali priču o dvojici nerazdvojne braće Subhashu i Udayanu. Slični su izgledom, ali različiti po svemu ostalom. Život ih je odveo u različitim smjerovima. U 1960-ima Udayana privuče naksalitski pokret koji diže ustanak s ciljem brisanja neravnopravnosti i siromaštva. On će za svoja uvjerenja dati sve i ugroziti sve. Subhash je poslušan sin koji ne dijeli bratovu političku strast. On će otići od kuće da bi se bavio znanstvenim istraživanjima u mirnome, obalnome zakutku Amerike. Kad Subhash dozna za nesreću koja se dogodila njegovu bratu u ravnici ispred njihova roditeljskog doma, vratit će se u Indiju ne bi li sabrao krhotine slomljene obitelji. To bi bila ugrubo ispričana radnja romana. No, ovaj roman  u sebi ima i nešto više. Majstorski je napisan, napet i bolno intiman. To je djelo velike ljepote i slojevitih osjećaja. Roman donosi uzbudljivu obiteljsku sagu koja je duboko ukorijenjena u povijesne događaje koja uvjerljivo i skladno obuhvaća nekoliko naraštaja i dijelova svijeta.

The post Jhumpa Lahiri – Ravnica first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Prvi pravi roman novog tisućljeća – kako je jedan književni kritičar već nazvao Korekcije američkog pisca Jonathana Franzena (1959.) -gotovo da je nadmašio tolstojevski tip književne mašte. Jer bilo da se nalaze u Wall Streetu, Litvi ili doma u provinciji, junaci Franzenovog romana – članovi obitelj Lambert – proživljavaju teške trenutke, od mučnog razotkrivanja seksualnih identiteta, izbacivanja s fakulteta, do Parkinsonove bolesti i posvemašnjeg moralnog kaosa. Jonathan Franzen je očigledno uspio jedan starinski žanr pretvoriti u moćno novo oružje. Napisan iznimno samouvjereno, kompleksniji od bilo kojeg sličnog novijeg romana, provokativniji povremeno čak i od Michela Houellbecqa, Franzenove Korekcije su ujedno i iznimna analiza stanja u današnjem američkom društvu.

The post Jonathan Franzen – Korekcije first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Roman Unterstadt pripovijeda priču građanske obitelji njemačkih korijena u Osijeku od početka do kraja dvadesetog stoljeća kroz sudbine četiriju generacija žena – prabake, bake, majke i kćeri – gdje se isprepleću njihove propale iluzije, odgoj djece te povijesni događaji koji ih nemilice šibaju. Ivana Šojat – Kuči stvara svijet prepun detalja i nijansi, njezini glavni i sporedni likovi živopisni su, prepuni mana i vrlina, složeni i višedimenzionalni kakav je i sam život. Kroz likove žena u obitelji i sukob generacija autorica prikazuje svijet u kojem se često zahvaljujući bizarnim igrama sudbine i krivo odabranim kartama događaju najgore ili najbolje moguće stvari. No osnovna tema koja se provlači kroza sve generacije i sve likove skrivanje je od prošlosti, od događaja, njihovo prešućivanje koje neminovno dovodi do trauma i nerazumijevanja. Unterstadt je roman o obitelji i gradu pisan u maniri najboljih i najvećih modernističkih romana. Kroz povijest jedne obitelji govori o dvadesetom stoljeću u višeetničkom gradu, diktaturama, pogrešnom izboru strana, o sudbini kojoj se teško othrvati.

The post Ivana Šojat – Kuči – Unterstadt first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.