Terapija: Slabo je poznato da se glasoviti britanski povjesničar Eric John Ernest Hobsbawm (1917.-2012.) bavio jazz glazbom; naime,1955. godine počeo je pisati mjesečnu kolumnu o jazzu za britanski The New Statesman pod pseudonimom Francis Newton, što ga je naposljetku ponukalo i na stvaranje cjelovite kritičke povijesti jazza.

Nije potrebno ovdje suvišno razglabati o njegovu pozamašnom poduhvatu koji je sam po sebi dostatno podroban i opširan, ali valja reći da se ne radi o hvalospjevu u čast glazbe ili pojedinih glazbenika, već o iscrpnom istraživanju i analizi nastanka i razvoja jazz glazbe sa stajališta njezine sociologije, ekonomije, publike (mecena, obožavatelja i sporednih konzumenata) i praktikanata (glazbenika, skladatelja i aranžera).

Ono što ovo djelo čini jedinstvenim u moru knjiga o povijesti jazza njegov je povjesničarski pristup temi kojim razmatra razloge zbog kojih jazz nije samo čudesna buka, već tema od ključne važnosti za svakoga tko proučava društvo i umjetnost dvadesetog stoljeća.

The post Eric Hobsbawm – Jazz scena first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Sedamdeset priča o 70 longplejki s domovnicom hrvatskih izdavača koje imamo uvezane u ovom izdanju, moram odmah naglasiti, nisu nikakav ” the best of” hrvatskih dugosvirajućih ploča u razdoblju od njihove pojave na ovamo; ovaj spomen na početak najreprezentativnijeg formata u diskografiji zamišljen je kao works in progress, svojevrsni ”radovi u tijeku”. Njegovi autori, uvaženi rock-kritičari i glazbeni pisci Zlatko Gall i Hrvoje Horvat, pokušali su iz perspektive dugogodišnjih recenzenata hrvatske glazbe, i diskografije posebno, za prvu etapu ambiciozne i hvalevrijedne zadaće što ju je pred sebe stavila Hrvatska diskografska udruga kao krovna diskografska organizacija, predstaviti najširu moguću lepezu pop-rock idioma koji su se javljali na našoj sceni, kako kao originalni izraz autentičnog muzičkog jezika, tako i kao lingua franca planetarne pop kulture. Mnogi od ovdje odabranih LP-ja što su stekli najšire prepoznavanje, osvojili prestižna priznanja, rušili granice prodaje, u društvu su s onima koji nisu stigli dalje od kultnog statusa ili su se ukopali na granicama žanrovskih međaša, često tek kao putokaz sretnijima i uspješnijima. A mnogo više njih, stotine njih, čekaju da u budućim pričama budu predstavljeni ili, bolje rečeno da ih ponovno preslušamo. Pop i rock su oduvijek bili i, podaci govore, još uvijek jesu, glazba koja se najbolje prodaje na vinilu. Danas nekako s puno ufanja osjećamo, vinil se vraća, longplejka doživljava drugu mladost, budućnost se čini ponovno svijetlom. Kao da se odnekud čuje: vrijeme je na našoj strani,

Siniša Škarica, urednik

The post 70 priča o albumima – Zlatko Gall, Hrvoje Horvat first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija:  U koliko ste se najbolje pronašli iza zadnjeg upitnika – volite glazbu i književnost – onda je ovo prava knjiga za vas. To je zbirka kolumni o književnosti i glazbi. Autor u knjizi pokazuje što pop pjesme dobivaju od književnosti, ali otkriva i nove slojeve tumačenja književnih djela pomoću pop pjesama koje se na njih referiraju. Svaka kolumna bavi se pjesmom koja tematizira književnost i autor kroz nju briše granicu između ozbiljnijeg, književnog i prizemnijeg, zabavnog sadržaja.

The post Andrija Škare – Slušaj me first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Tko su najvažniji skladatelji klasične glazbe? Tko je bio Palestrina? Zašto je Posvećenje proljeća Igora Stravinskoga podignulo prašinu? Kojih biste pet djela svakoga pojedinog skladatelja trebali nabaviti? Što je koncert i po čemu se razlikuje od sonate?

Vi možda ne znate odgovore na ta pitanja; autor Phil Goulding ih nije znao. Kad se po prvi put pokušao upoznati s klasičnom glazbom, izgubio se u moru stručnih izraza i složenog žargona pa je odlučio napisati knjigu kakvu sâm nije mogao pronaći. Rezultat je sveobuhvatna početnica klasične glazbe u jednom svesku. Klasična glazba, opsežna, jasna i krajnje jednostavna knjiga, pruža vam osnovne informacije iz kojih ćete doznati:

• ljestvicu pedeset najboljih skladatelja (Bach je br.1. Borodin je br.50.)
• iscrpan i anegdotski uvid u život i djelo svakoga pojedinog skladatelja
• pet najvažnijih djela svakog skladatelja i preporučena CD izdanja za svako pojedino djelo
• ostala važna djela svakog skladatelja ako vam se njegov opus uistinu svidi
• jezgrovita objašnjenja glazbene terminologije, oblika i razdoblja
• vodič kroz dijelove i povijest simfonijskog orkestra

The post Phil G. Goulding – Klasična glazba: 50 najvećih skladatelja i njihovih 1000 najpoznatijih djela first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Nemoguće je čitati Priče o jazzu i druge zapise Saše Dracha, a ne poželjeti što prije poslušati albume o kojima piše – a piše u opuštenoj maniri znalca i insajdera, čas ekstatično, ali staloženo, čas euforično, ali skulirano – uz obilje anegdota iz vlastitog života i života jazzista s kojima se susretao. A život i jazz su kod njega neraskidivo isprepleteni još od prvih pubertetskih pokušaja da impresionira djevojku iz razreda, preko šljakeraja na minhenskoj baušteli, boravka na slavonskom bojištu, vođenja kultne knjižare, druženja sa svjetski poznatim glazbenicima pa do posljednjeg ispraćaja voljene osobe – jazz je život je jazz je život je … improvizacija. Reminiscencije na vrhunske koncerte, fragmenti razgovora vođenih s manje ili više ekscentričnim umjetnicima, impresije o pojedinim skladbama ili albumima, štikleci iz biografija legendi jazza, uz intimna, topla, smiješna i tužna prisjećanja na trenutke provedene s najbližima, i sve to ispripovijedano nepretenciozno, neusiljeno, gotovo samozatajno, s prstohvatom autoironije i iskrenog oduševljenja. Priče o jazzu i drugi zapisi Saše Dracha osebujna su proza koja čitatelja poziva na jazzerski kreativan pristup životu.

The post Saša Drach – Priče o jazzu i drugi zapisi first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Kroz zbirku integralnih verzija tekstova koje je Aleksandar Dragaš objavljivao tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća u Jutarnjem listu provlače se svi važni motivi, nade i dvojbe pop-kulture u novom vremenu, a tu je i odgovor na ključno pitanje: gdje je danas glazba koja je sredinom prošlog stoljeća došla na svijet s drskom namjerom da ga promjeni? Svijet možda nije popustio, ali su se čitave generacije spremno predale novom zvuku. Njima, a i onima koji se u rock ‘n’ roll bratstvo tek iniciraju, ova knjiga donosi znalački presjek globalne i lokalne scene ovih čudnih, uzbudljivih, teških i prevratničkih godina. Izbor izvođača, albuma i koncerata enciklopedijski je širok, tekstovi ispunjeni znanjem i iskustvom profesionalca koji mehanizme glazbenog biznisa poznaje iznutra, ali je ono čime nas autor uvijek iznova kupuje čista, nepotrošena, dječačka strast. Aleksandar Dragaš nije jedan od onih kritičara koji hladno dociraju i skalpelom režu albume, on će vam bez rezerve i okolišanja ponuditi nešto što mu je upravo popravilo život, da probate i – ako se ukusi poklope – zavolite jednako jako. Zato puno onih koji ga redovito čitaju imaju dojam da ga osobno poznaju. I nisu u krivu. Rock 21. stoljeća vrlo je osobna knjiga, skoro pa zbirka ljubavnih pisama s jednom jasnom porukom. Hey, hey, my, my, rock ‘n’ roll will never die, rekao bi Neil Young.

Ante Perković

The post Aleksandar Dragaš – Rock 21. stoljeća first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: U ovoj iznimno posvećenoj i detaljno razrađenoj analizi Dylanova opusa, David Dalton ispisuje pravi glosar svih Dylanovih lica, raščlanjuje njegov stvaralački genij te, kao što očekujemo od pravog „dylanologa“, svaki njegov pokušaj objašnjenja proizlazi iz raznovrsnih vizura i gotovo oprečnih izvorišta, pokušavajući pratiti prirodu Dylanove mijene.

Bob Dylan je kreativna sila druge polovice 20. stoljeća, i to ne samo kao glazbenik koji je promijenio lice folka i glazbenog aktivizma te reanimirao utjecaj tradicije na zvuk nove generacije, nego i kao kompletan umjetnik, gotovo kategorija za sebe, ili pak Mesija s usnom harmonikom, kako ga vidi legendarni Bob Johnston, koji „i dalje vjeruje da je on jedini prorok nakon Isusa“.

Dalton se junački i beskompromisno hvata u koštac s tim iznimno zahtjevnim zadatkom seciranja komplesnih rukavaca Dylanovih mentalnih slika, bacajući novo svjetlo na njegove glumačke metode, jeftine trikove i uzvišene invokacije iz svake njegove faze.

Kako bi što više približio i jasnije dozvao pravog Boba Dylana, Dalton u svoje redove novači brojne sugovornike, svjedoke poput Marianne Faithfull, Allena Ginsberga, Andyja Warhola, Larryja „Ratsa“ Slomana, Nata Hentoffa, Suze Rotolo, Joan Baez i mnoge druge. Svi ti sateliti u Dylanovoj orbiti, kao i brojni fantastični likovi iz američkih mitova, arhetipske utvare, književni junaci i bardovi koji su ih stvarali, svi su se oni našli pod Daltonovim povećalom tražeći pravog Boba Dylana.

The post David Dalton – Tko je taj čovjek? first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Možda će vas u potrazi za odgovorima na ova pitanja najbolje potaknuti ulomak iz same knjige.

”Odrastao sam u obalnom gradu s drvenom šetnicom uz ocean, u kojem je gotovo sve prekriveno nijansom prijevare. Kao i ja. Sa svojih dvadeset godina nisam bio buntovnik u trkaćem automobilu, nego gitarist na ulicama Asbury Parka, već tada blisko povezan s onima koji “lažu” u ime istine… sasvim običnim umjetnicima. No u rukama sam imao dobitnu kombinaciju karata. Bio sam mlad, s desetogodišnjim iskustvom sviranja po barovima u prokušanom bendu, solidnu skupinu lokalnih glazbenika koja se znala prilagoditi mojem stilu izvođenja i priču koju sam želio ispričati. Ova je knjiga ujedno i nastavak i potraga za njezinim ishodištem. Smjerokazi su mi bili događaji u mojem životu za koje smatram da su uobličili kako moju priču, tako i moj izvođački rad. Pitanje koje mi obožavatelji na ulici uvijek iznova postavljaju jest: “Kako ti to uspijeva?” Na stranicama što slijede pokušat ću objasniti kako i, što je još važnije, zašto.

Osnovni rokerski pribor za preživljavanje

DNK, prirodni talent, usavršavanje vještine, razvijanje i potpuna posvećenost filozofiji ljepote, sirova strast za… slavom? Ljubavlju? Divljenjem? Pažnjom? Ženama? Seksom? I, oh, da… za lovom. Zatim… želiš li doista otići do samoga kraja, potrebna je neobuzdana vatra u nutrini koja se jednostavno… ne da… ugasiti. To su samo neki od sastojaka koji ti mogu dobro poslužiti staneš li ikad licem u lice s osamdeset tisuća (ili samo osamdeset) razularenih obožavatelja rock ‘n’ rolla koji očekuju da pred njima izvedeš mađioničarski trik. Čekaju da nešto izvučeš iz šešira, ni iz čega stvoriš nešto, nešto impresivno, što je prije no što su se kao vjernici ondje okupili postojalo samo kao glasina nošena vjetrom pjesme. Želio bih ovdje dokazati postojanje onog neuhvatljivog pojma “mi”, u koji nikad u potpunosti ne možete vjerovati. To je moj trik. I poput svih dobrih mađioničarskih trikova, i ovaj počinje dobrom pripremom.

Stoga…”

The post Bruce Springsteen – Born to Run first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.