Simptomi: Volite čitati romane koji govore o ljubavi i gubitku? O borbi za goli život i divljini koja se nalazi kako u prirodi tako i u samom čovjeku?

Terapija: Ernt Allbright, ratni zarobljenik, vraća se iz Vijetnamskog rata kao promijenjen čovjek nepredvidljive ćudi. Kada ponovno ostane bez posla, donosi impulzivnu odluku: odselit će se s obitelji na sjever, u Aljasku, gdje će živjeti izvan komunalnog sustava, na posljednjoj američkoj divljoj granici.

   Trinaestogodišnja Leni, djevojčica koja sazrijeva u burnom vremenu, uhvaćena je u vrtlog strastvenog i olujnog odnosa svojih roditelja. Usuđuje se nadati da će nova zemlja omogućiti njezinoj obitelji bolju budućnost. Leni očajnički želi pripadati nekom mjestu. Njezina majka, Cora, spremna je učiniti sve za čovjeka kojega voli, poći s njim kamo on želi, čak ako to znači slijediti ga u nepoznato.

   Isprva se čini da je Aljaska odgovor na njihove molitve. U divljoj zabiti te države nalaze odlučnu i neovisnu zajednicu snažnih muškaraca i još snažnijih žena. Dugi sunčani dani i velikodušnost domaćih ljudi pomažu obitelji Allbright, koja je nedovoljno pripremljena i bez zaliha hrane za život u divljini.

   Ali kako se približava zima i tama počinje obavijati Aljasku, Erntovo se krhko mentalno stanje pogoršava i obitelj počinje pucati…

The post Kristin Hannah – Moja Aljaska first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

 Terapija: Znate li onaj užasni osjećaj kad vam se nečije lice učini poznato, ali nemate pojma ni zašto ni tko bi to mogao biti? Je li vam palo na pamet tu osobu slijediti da biste doznali tko je? Da biste doznali tko je Rosalie Blum…

Jedna nepromišljena odluka potaknuta nejasnim sjećanjem unijet će dašak avanture u monotonu svakodnevicu Rosalie, Aude i Vincenta te potaknuti čežnju za promjenom. U provincijskom gradiću životi troje vrlo različitih ljudi ispreplest će se u posve neočekivanu priču.

S neskrivenom simpatijom i uz blagu ironiju koju gajimo upravo prema onome u čemu se prepoznajemo, Camille Jourdy nježim crtežom i pastelnim jesenjim tonovima prati likove u potrazi za samima sobom.

The post Camille Jourdy – Rosalie Blum first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija:  Tinejdžerica Leila i njezina starija sestra Samira žive u Helsinkiju. Majka im je Finkinja koja je prihvatila islam udajom za njihova oca Farida i sa strašću je uronila u novu religiju. Ona nosi hidžab i živi uz zabrane i opomene, a kćeri odgaja u skladu s tradicionalnim vrijednostima. A one samo želi živjeti kao većina mladih djevojaka u Finskoj: izlaziti, imati mladića, pripadati. No i društvo u cjelini okreće im leđa. Rasizam, seksizam i nasilje prožimaju svijet u kojem žive. A kad se Samira odseli od kuće, situacija postaje opasna…

“Anđele s asfalta” kritičari nazivaju izuzetnom i važnom knjigom koja ne preza od kontroverznih pitanja i problema našega vremena. Priča je to koja ocrtava društvene i kulturalne sukobe današnjice – asimilaciju imigranata u zemljama razvijene demokracije i rastući nacionalizam i rasizam. A kad se svjetovi sudaraju, mlade djevojke često su prve žrtve.

Autorica prikazuje mlade žene muslimanske religije na pragu odrasla života u najranjivijim trenucima, rastrzane između različitih kultura i identiteta. Ali ona govori i o svim mladim djevojkama koje su izložene poruzi vršnjaka, diktatu medija ili općoj seksualizaciji društva. U ovoj poetičnoj i ponekad crnohumornoj prozi Holmström nas vodi u svijet djevojačkih nesigurnosti, nadanja i čarki, a pitanje – nosi li svaka žena, sa Zapada ili ne, na sebi cijenu – sâmo se nameće.

The post Johanna Holmström – Anđeli s asfalta first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi: Želite pročitati upečatljiv roman?  Zanimaju vas romani o nerazumijevanju, krivnji i oprostu koji vješto uvlači u svoj neobični svijet?

Terapija: U romanu su prikazane dvije različite priče koje se tijesno isprepliće kroz prošlost i sadašnjost. Igoru Grycowskom, mladom varšavskom redatelju, pokvari se automobil usred ničega.  U pustom selu na poljsko-bjeloruskoj granici nailazi na Sonjku, sjedokosu staricu koja stanuje sama sa životinjama, išibana teškim životom i osudom okoline. Sonjka poziva Igora u svoju trošnu kuću da predahne pa mu uz šalicu svježeg mlijeka ispripovijeda svoju životnu priču. Pred Igorom se raspliće dramatična ispovijed o djevojci koja je odrastala bez majke, uz oca nasilnika i okrutnu braću, a u vihoru rata se zaljubila u nacističkog vojnika Joachima kojega nikada nije zaboravila… Igor uviđa da je Sonjkina priča vrlo plodno tlo za njegovu iduću predstavu.

The post Ignacy Karpowicz – Sonjka first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Rane su devedesete, zemlja je prepuna paravojnih snaga, političari se svrgavaju, bježe, korupcija cvjeta, zlatna mladež kupuje diplome, seks i droga konzumiraju se s neutaživim žarom, a dominantno stanje duha nepovratna je besperspektivnost. Ova odveć poznata kulisa ne odvija se u nama bliskom podneblju, već u Gruziji. U priču nas uvodi mladić Gio, sin utjecajnog Gruzijca, čiji dani neprimjetno prolaze u druženju s prijateljima i žicanju benzina. Kada se zaljubi u prostitutku Yanu, na trenutak mu se učini da ipak nije sve besmisleno, ali ta je sreća kratkog vijeka. Da mu odvrati misli od slomljenog srca, prijatelj Goglik nagovara ga na putovanje u obližnji Karabah, a u šumi metaka i sivilu zime Gio će postati zatočenikom ne samo svoje sudbine već i okrutnog režima.

Pravo je čudo da je roman koji je označio prekretnicu u gruzijskoj književnoj struji dvadesetog stoljeća tek sada u rukama hrvatskih čitatelja. Aka Morchiladze najveći je gruzijski suvremeni književnik čiji je impozantni opus blizak ne samo kritici već i čitateljima. Gradeći ovu dinamičnu i turbulentnu priču oko mladog antijunaka čiji se osobni razvoj odvija paralelno s političkom dezintegracijom na pragu Bliskog istoka, autor precizno i ponekad okrutno detektira sva proturječja tih krajeva. Usprkos tome, grebući po površini političkih previranja, Putovanje u Karabah nalazi čovječnost i humor ondje gdje ga povijesna faktografija zaobilazi.

The post Aka Morchiladze – Putovanje u Karabah first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Svake godine u prosincu, Marnie i njezine prijateljice okupljaju se uz pregršt predivno umotanih domaćih kolačića. Svaka od prijateljica sa sobom mora ponijeti neko jelo i bocu vina i svaka ima priču vrijednu pričanja, a sve su priče isprepletene baš poput njihovih života.  Marniena najstarija kći suočena je s visoko rizičnom trudnoćom. Jeannien otac upustio se u ljubavnu vezu s njezinom najboljom prijateljicom. Rosien suprug odbija imati djecu i ona će veoma brzo morati odlučiti znači li to kraj njezinog braka. Taylorin život u pravom je financijskom rasulu… Svaka od njih prošla je kroz pakao razočaranja, boli i gubitka, ali i dalje hrabro kroče kroz život i međusobno si pružaju podršku. Osim toga, posebni čar daju i recepti za kolače koji su utkani u ovaj roman, a koje one pripremaju.

The post Ann Pearlman – Klub božićnih kolačića first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: „Nije imao noge nije imao ni ruke ni oči ni uši ni nos ni usta ni jezik. Gospode kakav san… Ali to nije bio san… Jer bio je živ… O ne… Ne može tako živjeti jer bi sigurno poludio. A ne može ni umrijeti jer se ne može ubiti… na čitavoj kugli zemaljskoj on je najbliže mrtvima. On je mrtvac čiji mozak još uvijek misli… Mogao je svim tim brbljavim i krvoločnim kurvinim sinovima reći… slušajte koliko znam na ovome svijetu ne postoji ništa zbog čega vrijedi umrijeti a znam jer sam mrtav… Ako vam pričaju o umiranju za principe koji su veći od života slobodno im recite slušaj ti si najobičniji lažov … Uostalom, koliko je generala poginulo u ratu? Da čujem koliko je tih kurvinih sinova poginulo u ratu?… Ne postoji ništa veće od života. Nema ničeg uzvišenog u umiranju. Što je tu uzvišeno kad ležiš pod zemljom i truneš? Kako može biti uzvišeno nikada više ne vidjeti sunce? Što je tu uzvišeno kad ti granata raznese noge i ruke?… Gdje vidiš uzvišenost kad si i slijep i gluh i nijem?… Kad jednom umreš onda je kraj. Sve je svršeno… Kad umreš onda si mrtav prijatelju i pitaš se za što si to umro…“ – Nedvosmislena je to i radikalna osuda rata i svakog nasilja koje kroz reminiscencije doživljenih strahota izgovara protagonist romana, gotovo do neshvatljivih razmjera ranjen, unakažen i onesposobljen.

Knjiga Johnny je krenuo u rat (1939) bila je važna underground literatura koja je izvršila snažan utjecaj na sljedbenike beat i hipi pokreta, ali i na cijelu poratnu generaciju. Nažalost, s obzirom da se ratovi vode tisućljećima, i vjerojatno neće skoro prestati, beskompromisna antiratna poruka ove zastrašujuće priče, prema svemu sudeći, još će dugo biti aktualna.

The post Dalton Trumbo – Johnny je krenuo u rat first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Simptomi:

Terapija: Iako naizgled različite tri žene različite životne dobi, odrijetla i sudbina u ovom romanu imaju zajedničku težnju – voljeti. U romanu Ingrid Divković razdragano i velikodušno, kako samo ona to zna, uzvikuje da život jest ljubav i da istinski žive samo oni koji vole.
Elena je žena u kasnim tridesetima čiju sreću u braku narušava samo neostvarena želja za djetetom, stoga prazninu koju osjeća u samotnim večerima nastoji ispuniti vinom. Naida je odgajateljica u domu i pokorno prihvaća sve što joj život nosi, nesebično dajući svoju ljubav
domskoj djeci, da bi u dirljivom raspletu ispovjedila kaznu kojom ju je žigosala sredina. Ana je tinejdžerica bez roditelja, na pragu djevojaštva, željna slobode, doživljaja i obećanog leta u koji hrli bijegom i gotovo nadrealnim noćenjem u kući bijelih prostorija okruženoj vrtom i kamenim skulpturama. Sve tri svjesne su svoje moći da vole i teže ostvarenju svoje ljubavi. Simbolika leptira, njegovih krila, leta i slobode koju osvaja metamorfozom iz gusjenice u kukuljici, motiv je koji se kroz roman provlači poput refrena. Leptir podsjeća na nužnost promjene koju treba prihvaćati s povjerenjem, kao što je prihvaća leptir, kojem će krila narasti kako bi tri dana letio zbog ljubavi.

The post Ingrid Divković – Živi mi se first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Osamnaesto stoljeće, Gana. Dvije polusestre, Effia i Esi, rođene su u različitim selima. Effia je udana za Engleza s kojim vodi lagodan život u odajama utvrde Cape Coast. Effia nije ni svjesna da je njezina sestra Esi zatočena tik ispod nje, u tamnici iste utvrde, prodana zajedno s tisućama drugih u trgovini robljem koja cvjeta na Zlatnoj obali te poslana brodom u Ameriku gdje će njezina djeca i unuci odrastati kao robovi. Jedna nit radnje romana prati Effijine potomke tijekom stoljeća ratovanja u Gani, dok se narodi Fanti i Ašanti bore protiv trgovine robljem i britanske kolonizacije. Druga nit radnje prati Esi i njezinu djecu na putu za Ameriku. Od južnjačkih plantaža do građanskog rata i velike migracije, od rudnika ugljena u Pratt Cityju u Alabami do jazz klubova i narko skvotova u Harlemu dvadesetog stoljeća, Povratak kući čini prošlost bolno opipljivom prikazujući kako se sjećanje na zarobljeništvo neizbrisivo upisuje u tkivo jednog naroda.

Yaa Gyasi mlada je spisateljica gansko – američkoga podrijetla. Njezin književni prvijenac Povratak kući (Homegoing) izazvao je veliku pozornost kritike i publike te ju lansirao među američke književne zvijezde mlađe generacije. Roman je ovjenčan s nekoliko prestižnih nagrada poput PEN/Hemingway Award za najbolji debitantski roman te nagradom American Book Award za iznimno literarno postignuće.

The post Yaa Gyasi – Povratak kući first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.

Terapija: Zeleni šator, veliki roman koji se smješta između dviju velikih smrti – smrti Josifa Staljina i smrti Josifa Brodskog – baš kao i ostala djela Ljudmile Ulicke govori o povijesti, ljubavi, uvjerenjima i vjeri, no više od svega ostalog: o složenosti i veličini ljudskoga života. A taj život Ulicka nam ovaj put daje kroz sudbine Miše, Ilje i Sanje, trojice neprilagođenih dječaka u kojima će se utjeloviti sve junaštvo, naivnost i nada onih koji su se opirali sivilu i represiji sovjetskog režima. Mudro i potresno, u najboljoj tradiciji velike ruske književnosti, Ulicka nas vodi u svijet zabranjenih ideja i knjiga, svijet potpirivane paranoje, u kojemu se o politici i glazbi razgovara u zadimljenim sobama, pod sjenom sveprisutne vlasti i čeličnim stiskom KGB-a. Naravno, dok ga stotinama sudbina opisuje, Ulickoj ne nedostaje ni razumijevanja ni humora ni senzualnosti, a sve što u Zelenom šatoru pronađemo, gdje god ga i kad god ga čitali, posve sigurno prepoznat ćemo kao blisko, kao ljudsko, kao svoje.

The post Ljudmila Ulicka – Zeleni šator first appeared on Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar.